DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1925 str. 44 <-- 44 --> PDF |
544 .......... važnosti šumskog gospodarstva. — Punu važnost treba dati posmatranju zakona o održanju materije, o optimalnom uravnotežavanju faktora staništa i zakona o minimumu. Doklegod ne budemo na čistu sa svim onim problemima, koji izlaze iz pomenutih zakona, treba i kod proređivanja i kod progaljivanja postupati s osobitim oprezom. — Dr. M. Schreiber, nastavlja na svoju studiju, sveska 1.—3. ovog lista iz 1923.). pod naslovom: »Beitrâge zur Biologie und zum Waldbau der Larche etz«. Donosi rezultate o ispitivanju smrčevih iglica i smrčevih izboiaka. Prof. Telsky iz Petrograda obrađuje rezultate istraživanja u šumskoj upravi Borovoje. Opažanja su vođena od godine 1911. do 1917. — Rezultati su ovi: 1. U razdoblju 1911.—1917. bio je urod borovog sjemena (P. silvestris) najbolji godine 1912. — Ako se taj urod označi sa 100 označen je urod za pojedine godine u pomenutom vremenskom razdoblju ovaj: 1911 44% 1915. 35% 1912 100% 1915 24% 1913 9% 1917 24% 1914 6% Broj zrna, koja su poispadala na 1 m? varira između 16 i 284. 2. Apsolutne nerodice mije bilo ni u kojoj godini u navedenom periodu. — Urod u Borovoje slaže se s onim u Novaja Aleksandriji — u pogledu biologije fruktifikacije, navlastito u broju zrna, što su poispadala na 1 m?. Tako je u godini 1912. u Borovoje konstatovano na 1 m2 243 zrna u Novaja Aleksandriji 240 zrna. 3. Glavno vrijeme, kao ispadaju sjemenke iz češera, — pada u mjesece maj i juni. U maju cea 60—80%. — U aprilu i julu ne može se ispadanje za svaku godinu konstatovati. 4. Metereološka opažanja zasvjedočila su, da se otvaranje češera — i u Novaja Aleksandrija i u Borovoje započinje kod srednje dnevne temperature´ od 10.5°. Sem temperature od uticaja je na otvaranje češera i deficit zasićenja; on iznaša u Borovoje kadgod i 4.5 mm. 5. Najviše sjemenki ispane po. danu — a to je u skladu sa dnevnim tokom temperature i deficita zasićenja u vazduhu. 6* Sjemenke, koje prve poispadaju; teže su za 5—10% od onih, što poispadaju na koncu. Težina se je sjemenjai godimice mijenjala. Procenat je klijavosti svega sjemenja, što se brzo sakupi, vrlo veliki1, veći od 90, a kadgod je i 100. 7. Progaljene sastojine daju obiljniji rod nego sklopljenije. To se razabire iz ovog rezultata: Obrasi: Broj sjemenki što su ispale na 1 m2 1.0 78 0.7 163 0.6 . 167 0.5 ........ 210 0.5 233 0.5 278 0.5 141 |