DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1925 str. 44     <-- 44 -->        PDF

544 ..........


važnosti šumskog gospodarstva. — Punu važnost treba dati posmatranju zakona
o održanju materije, o optimalnom uravnotežavanju faktora staništa i zakona
o minimumu. Doklegod ne budemo na čistu sa svim onim problemima, koji
izlaze iz pomenutih zakona, treba i kod proređivanja i kod progaljivanja postupati
s osobitim oprezom. —


Dr. M. Schreiber, nastavlja na svoju studiju, sveska 1.—3. ovog lista iz
1923.). pod naslovom: »Beitrâge zur Biologie und zum Waldbau der Larche etz«.
Donosi rezultate o ispitivanju smrčevih iglica i smrčevih izboiaka.


Prof. Telsky iz Petrograda obrađuje rezultate istraživanja u šumskoj
upravi Borovoje. Opažanja su vođena od godine 1911. do 1917. —
Rezultati su ovi:


1. U razdoblju 1911.—1917. bio je urod borovog sjemena (P. silvestris) najbolji
godine 1912. — Ako se taj urod označi sa 100 označen je urod za pojedine
godine u pomenutom vremenskom razdoblju ovaj:
1911 44% 1915. 35%
1912 100% 1915 24%
1913 9% 1917 24%
1914 6%


Broj zrna, koja su poispadala na 1 m? varira između 16 i 284.


2. Apsolutne nerodice mije bilo ni u kojoj godini u navedenom periodu. —
Urod u Borovoje slaže se s onim u Novaja Aleksandriji — u pogledu biologije
fruktifikacije, navlastito u broju zrna, što su poispadala na 1 m?. Tako je
u godini 1912. u Borovoje konstatovano na 1 m2 243 zrna u Novaja Aleksandriji
240 zrna.


3. Glavno vrijeme, kao ispadaju sjemenke iz češera, — pada u mjesece
maj i juni. U maju cea 60—80%. — U aprilu i julu ne može se ispadanje za
svaku godinu konstatovati.
4. Metereološka opažanja zasvjedočila su, da se otvaranje češera — i u
Novaja Aleksandrija i u Borovoje započinje kod srednje dnevne temperature´ od
10.5°. Sem temperature od uticaja je na otvaranje češera i deficit zasićenja; on
iznaša u Borovoje kadgod i 4.5 mm.
5. Najviše sjemenki ispane po. danu — a to je u skladu sa dnevnim tokom
temperature i deficita zasićenja u vazduhu.
6* Sjemenke, koje prve poispadaju; teže su za 5—10% od onih, što poispadaju
na koncu. Težina se je sjemenjai godimice mijenjala.
Procenat je klijavosti svega sjemenja, što se brzo sakupi, vrlo veliki1, veći
od 90, a kadgod je i 100.


7. Progaljene sastojine daju obiljniji rod nego sklopljenije. To se razabire
iz ovog rezultata:
Obrasi: Broj sjemenki što su ispale na 1 m2


1.0 78
0.7 163
0.6 . 167
0.5 ........ 210
0.5 233
0.5 278
0.5 141