DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1925 str. 45 <-- 45 --> PDF |
.......... . _ _..,_.=..- . _, . 545 Opažanja su vodena i u pravcu, da se utvrdi, u koliko je donio pojedini urod tamna a . koliko svjetla zrna. Rezultat je bio oval: na pokusnom objektu I. 61.7% tamnih a 38.3 svjetlih zrna « « « .. ....% « « 33.4 « « « III. 68.1% « « 31.9 « « « IV. 56.7% « « 43.3 « « « V. 63.6% « « 34.4 u odeljku 198: 62.3% « « 37.7 Prema navedenom broj tamnih zrna varira između 56.7 i 68.1%, a svjetlih: između 31.9 i 43.3%. Poprečno je ustanovljeno: 62.4% tamnih a 37.6% svjetlih zrna. — Doneseni su podaci i o razvitku jednogodišnje sjetve iz svjetlih i iz. tamnih zrna. — Tako je ustanovljeno slijedeće: Iz svjetlih zrna: Srednja dužina c/m jedno- Težina 1000 jednogodigodišnjih borovih sadnica : šnjih sadnica u g teška zrna (8-6-9 7 g važe 1000 zrna) 4´06 15-55 laka zrna (48-5-4 g važe 1000 zrna) 3"05 1065 Iz tamnih zrna : ieška zrna (95-10-2 gvaže lOOOirna) 387 14´89 laka zrna (5-2-5*5 g važe 1000 zrna) 2´78 659 Težina jednogodišnjih sadnica ide uporedo sa težinom sjemenke; ovo» vrijedi podjednako i za dužinu sadnica. Prof. Cieslar dodao je nekoliko opaski podacima Prof. A. Tolskya. On> konstatuje, da je od osobite važnosti rezultat istraživanja ruskog Zavoda za šum, pokuse — naročito, da sastojine b;elcg bora u zreloj dobi, gotovo svake godine, rode sjemenom. Apsolutne n ero diče nema kod bijelog bora. Rezultati Prof. Tolskya Oi urodu sjemena u sastojinama bijelog bora znače jaki korak naprijed. Ovo je od osobite važnosti, kad se radi o gospodarenju sa bijelim borom — imajući u vidu prirodno pomlađivanje. Kao publikacija Zavoda za šum. pokuse štampana je u ovom časopisu 1 pomenuta studija Dr. Tschermaka. U uvodu se autor osvrće na opažan]» Wesselya, koji je oštro zapazio, da prilike staništa utiču na oblik ariševog. debla. Prema njemu ariš izbjegava vjetrovita mjesta. Spominje navode Wilhelma i Hempela, Gayra i Borggrevea, Heyer-Hessa, Mayra, Wilkomma, Cieslerar Englera, Rubnera, Rebel-a i t. d. Svoje je istraživanje proveo autor u austrijskim Alpama, u domovini arišovol. U svome istraživanju na staništu arišovom, postavio je Dr. Tschermak zadatak da utvrdi, gdje se i uz koje se uvjete staništa nalazi u austrijskim- Alpama ariš sa pravnim i jedrim deblom; da li je možda ovo zasebna neka vrsta u Alpama, na zasebnom staništu; da li postoji veza između, optimuma, u kojem je ova vrsta raširena i između staništa, gdje je u pretežnoj većini pravni ođ.nosno posrpljeni ariš; ali se kod posrpljenih individua radi o krivorastu, što Jeprešlo u naslede ili se radi samo o modifikaciji, što ju uvjetuje stanište. — Ako> |