DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1925 str. 6     <-- 6 -->        PDF

506 Krajiške imovne općine


Imovne Općine »uređuju se« otkako postoje, revizije osnova po


stale su kronične, a u istinu znače sastavljanje novih osnova. Taj se


rad vuče godinama, a kroz to se vrijeme šume iskorišćuju po staroj


osnovi, nastaju pomutnje i t. d. Ili ooavljaju se skupocjene taksator


ske predradnje, a da od svega toga rada ne bude mnogo koristi. U


koliko su negdje gospodarstvene osnove u redu, ne radi se po inten


cijama te osnove i njezinim odredbama, treba revizija, popravaka,


novoga nepotrebnoga troška. Kraće rečeno, poraditi treba na tom, da


kraj promjenljivosti redovitih potreba cijele Imovne Općine, pojedi


noga kraja, vanrednih potreba (investicije, skupoća) nauka o uređi


vanju šuma ne bude instrumenat, kojim će se svakoga decenija pod


skupe pare i žrtve u gospodarstvu mijenjati način uređenja, kako to,


govoreći šumarski, odgovara časovitim potrebama ili nazorima novoga


taksatora.


Treba prije svega biti na čistu i fiksirati opće i temeljne prin


cipe gospodarenja kod Imovne Općine kao cjeline, pa preći na te


meljna načela za uređenje izvjesne šume; koliko trebamo uređajnih


jedinica, koja je svrha gospodarstvu (proizvodnja ogrijeva i građe,


prodaja), koja vrst drveća, uzgoja način sječe, obhodnja i t. d.


Uređenje državnih šuma prosto je i ne mora biti vezano na


strogu godišnju potrajnost i na određeni prostor. Pače u liberalnijem


postupanju treba ići još dalje od mišljenja g. taksatora Ž. Miletića.


Naprotiv traži se veća sprema i rutina od uređivača takovih šuma,


koje su vezane na strogu godišnju potrajnost u drvnim ili novčanim


užicima, na određeni prostor, a zavise o promjenljivim potrebama inte


resenata, vlastite režije, obveza prema državi (porezi, nameti...),


elementarnim nepogodama, o drvnom tržištu, što će sve još mnogo


godina potrajati.


Spreme i rutine ne treba, ako se zadatak shvati i riješi šablonski
t. j. , da se snize pripadnosti članovima kad potrebe porastu, da
se odrede šumske takse na užitak članova, povećaju druge takse, odredi
revizija ili sastav novih osnova, pretvara vrst uzgoja, snizi ophodnja,
čini predhvat, nađu prištednje, vanredni užitci, skrati uporabno
doba i slično, kako bi se mogla dobiti na papiru veća drvna
masa. Naše su šume mnogo toga podnijele, ali mi ne smijemo zaboraviti,
da je šumarstvo nauka, koja bazira na prirodnim zakonima
i da u našem uređajnom radu ne smijemo biti neozbiljni, već treba
da ostanemo kod naučnoga karaktera uređenja šuma svoje vrsti, kakve
su komunalne seljačke šume.


Bez obzira na to, hoće li se Imovne Općine povodom striktnoga
vršenja odredaba Ustava i specijalnih zakona u sadanjoj formi i sadržim
uzdržati ili će se preobraziti i u svojoj jezgri izmijenitf,
izvjesno je, da će današnje šume neke Imovne Općine,
pa recimo i susjedne zemljišne zajednice i
prikupljene privatne šume imati određeni trajni
zadatak t. j. svako godišnje snabdjevanje okolišnoga
seljaka građom, ogrijevom i pašom zakućnu
i gospodarsku potrebu, do izvjesne granice, ne
računajući ovamo špekulaciju. Rekao sam trajni zada