DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1925 str. 44     <-- 44 -->        PDF

672
Praktično uređivanje šuma.


doznaka za dalje perijode pako opća generalna gospodarska
(sječna) osnova.


Doznače li se sastojine i za dalju budućnost poimence na sječu,
ostaje pitanje, hoće li ove odredbe u svoje vrijeme biti umjesne, jer
se je međutim možda slika šume uslijed elementarnih događaja,
promijenjenih nazora posjednika ili upravnika promijenila u pravcu,
koji nije bio predviđen u nacrtu o uređivanju.


Ovo se ima potpuno uvažiti i ustanoviti, da temelj
korišćenja treba da predstavlja u prvom redu po
plosi ili masi izračun ana sječna mjera, dok opća
i posebna gospodarska (sječna) osnova tvore samo
neki pokretni okvir u kome će se po prilici kretati
korišćen j e.


21.
Određivanje etata fsječne mjere) obzirom na glavni užitak.
Posljednji je cilj ukupnoga posla oko uređivanja taj, da se odredi,
koliko drveta kada valja sjeći i otkuda t. j . iz kojih sastojina
valja da se namiri godišnji etat.


Etat (sječna mjera) može da se odredi po plosi ili po drvnoj masi.
Govori se dakle o određivanju sječne mjere po plosi i o određivanju
sječne mjere po masi.


Budući da u svakoj većoj šumi imade stojbina i sastojina razne
vrsnoće (boniteta), otpadaju na 1 ha tla i razne drvne mase. Ploha
sama dakle ne mcže da nam pruži sposobno mjerilo za potrajno iskorišćavanje.


Najbolje je, da se pri računanju etata uvažava koli površina toli
i masa, ali će potrajno iskorišćavanje obzirom na
drvnu masu igrati glavnu ulogu.


Pogledom na prvu, a obično i na drugu perijodu od 20 godina
valja etat ustanoviti po mogućnosti tačno po masi. Za dalje se perijode
odrede dovoljno velike plohe. Time će se dokazati, da će — uz
uređeno gospodarenje pogledom na uzgajanje šuma — pružati i dalja
budućnost ponajmanje isto tolike prihode kao prve perijode.


Određenje je etata po plosi neophodno potrebno također pri
određenju sječne mjere za bliže decenije, jer će ono služiti kao regulator
za etat po masi, koji se uvijek ustanovljuje bar donekle nesigurno.


Put, kojim ćemo doći do određenja etata je
ovaj:


A.
Etat se izračuna po plosi uz obzir na razmjer dobnih razreda.
B.
Sječna mjera po masi izvede se iz etata po plosi ili izravno iz
drvne zalihe i prirasta.
C.
Oba se etata sravne na temelju opće i posebne gospodarske
(sječne) osnove i po tome se konačno odluči o visini etata svake
perijode.


ŠUMARSKI LIST 11/1925 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Praktično uređivanje šuma.


A. Određivanje sječne mjere po plosi.
Veličina je normalne godišnje sječine — kako je to opće po


p . površina šume ._ . . , . , , .,
znato to est — ,—3-: Da se istakne razmjer dobnih


o ophodnja
razreda, pomnoži se normalna godišnja sječina sa kvocijentom
srednja dob d ..^ se obzirom na


polovina ophodnje /2o,
potrajno gospodarenje dobije maksimum godišnje
sječne mjere po plosi.


U primjera na strani — bio bi pri šumskoj površini od 2160 ha,
ophodnji od´80 i srednjoj sastojinskoj dobi od 43 godine maksi


2160 43
.- * * , OQ u


m u m godišnjeg etata po plosi -^.- . — — 14 na.


B. Izračunavanje sječne mjere po masi.
Za ovo ćemo izračunavanje navesti razne metode:
1. Izvođenje etata po masi iz etata po plosi.
Ako su poznate mase i plohe najstarijih sastojina, koje će se
predvidno iskorišćavati tokom prvih 10—20 oođina, dobije se poprječna
masa po hektaru, ako podijelimo mase plohama.
Ako se ova masa pomnoži etatom po plosi, dobije se sječna mjera
po masi.
Ako bi za prve sječe imali na raspoloženju u najvišem dobnom
razredu 657 ha sa 224.690 nr drvne mase bez kićevine, otpada na
1 ha 342 m3. Uz maksimum etata po plosi od 29 ha iz primjera pod A.
odgovarala bi sječna mjera od najviše 342 X 29 = 9918 m3.


Ovaj način daje donekle upotrebive rezultate samo uz pretpostavku,
da sječive sastojine nijesu prosječno starije od o + 5 godina.


Inače valja uvrstiti u račun masu takovih sastojina, čija je starost
po prilici o. Pri tome valja uzeti u obzir razne vrsti drveća prema
omjeru, u kome su zastupane u najstarijem dobnom razredu.


Često se također polazi sa poprječnoga boniteta (str. —) i poprječnoga
prirasta skoro sječivih i sječivih sastojina te se ustanovi po
prikladnim sastojinama ili skrižaljkama, koja masa otpada na 1 ha
sastojine srednjeg boniteta i obrasta, koji odgovara većini sastojina
(na pr. 0.85) u dobi ophodnje. Dakako valja pri tome primjereno uvažavati
svaku vrst derveća, koja je zastupana u višim dobnim razredima.


Ova masa po ha umnožena sječnom mjerom po plosi daje etat
po masi.


2. Ako su poznati masa i prirast sastojina, kojima ima više od
— godina t. j . onih sastojina, koje su po dobi prekoračile polovinu
ophodnje, dade se iz ovih podataka potrajni etat po masi i izravno
izračunati.1


* Ova. se raetoda zove po autoru Hufnaglova.


ŠUMARSKI LIST 11/1925 str. 46     <-- 46 -->        PDF

´674 Praktično uređivanje šuma.


Preduvjet za primjenjivanje ove metode leži u tome, da sastojinska
tablica sadržava podatke o drvnoj masi za sve sastojine, kojima


ima više cd godina. Najprije valja zbrojiti plohe


mase svih tih sastojina.


Ukupnoj masi treba još pribrojiti prirast, koji će prvih — godina


prirasti na tim sastojinama. Budući da se ploha tih sastojina usljed


svakogodišnjega korišćenja smanjuje tako, da će u godini ^-pasti na


ništicu, to se može prirast da stvori poprječno samo na polovici plohe.
Što se tiče prirasta, koji se ima zaračunati, to dolaze u obzir
dvije vrlo važne razlike:
a) Može se računati tekućim godišnjim prirastom za sve


sastojine, kojima ima više od -5- godina. (Tu se pretpostavlja,


da je ovaj prirast već u sastojinskoj skrižaljci ustanovljen i zaveden
za sve sastojine.)


Za izračunavanje etata upotrijebiće se zbroj ovih prirasta


na svima sastojinama, koje imaju više od — godina.
Pri ovome zaračunavanju tekućega godišnjeg
prirasta pretpostavlja se, da se sva korišćenja
u sastojinama od više nego godina


računaju u glavni užitak, dakle i u etat glavnoga
užitka bez obzira na to otkuda potječu,
dakle i drvo iz proredi vanja i prigodna korišćenja
. (Usporedi stranu —.)


b) Zaračunava se prosječni sječivni prirast. Ovaj je jednak kvocimasa
lentu -v-=-. .. sjeciva
dob.
Pri tome se kao kod računa na str. — polazi od prosječnoga
boniteta i srednjega obrasta. Potraži se niz sastojina, koje odgovaraju
ovim prosječnim vrijednostima i stoje po prilici u dobi
ophodnje.
Njihova masa, podijeljena njihovom dobom daje prosječni
sječivi prirast. Ovaj će obično biti za 10—20% manji od tekućega
godišnjeg prirasta, kako je gore računan pod a).


Račun sada stoji ovako: m neka bude masa sastojina u dobi od
više nego -^- godina, p njihova površina i pr prirast tih sastojina po
ha. tada je godišnji etat po masi


1 o
m + p. pr. —
e = 1


o


2