DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1925 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Organizacija rada Pošumljavanja Krša i Goleti. Dr. Josip Balen [Senj]: Organizacija rada Pošumljavanja Krša i Goleti.* Kad spomenemo riječ Krš, odmah se pred nama javi slika golih i pustih kamenjara, koji su se u velikim površinama nanizali uzdu/, cijele naše obale u duljini od kojih 1.570 kilometara. Ovi kamenjari zahvataju Hrvatsko Primorje, Dalmaciju, Crnu Goru, zalaze i unutrašnjost naše Kraljevine, zahvatajući veliki dio Like, Bosne, Hercegovine i Makedonije. Nažalost nemamo još tačnih podataka o ukupnoj površini Goleti i Krša. Cijenimo, da ta površina iznosi oko 4,000.000 ha1. Sigurno je, da u Hrvatskom Primorju, u Primorskim općinama — na potezu od Sušaka do negdanje dalmatinske medje — imademo oko 60.000 ha goleti, u Dalmaciji u Crnoj Gori oko 800.000 ha, u Bosni i Hercegovini oko 700.000 ha. u Makedoniji oko 1,700.000 ha2. Nije od potrebe da pobliže iznosim geološke i hidrografske prilike Krša, a nije od potrebe ni da naročito skrećem pažnju na detalje pedoloških i klimatičkih prilika, jer je to šumarskim stručnjacima u većem dijelu poznato. Neka mi je dopušteno, da se samo časom svratim na rezultat pomenutih prilika: na gospodarske prilike i to samo nekojih krajeva Krša. Da ilustriram gospodarske prilike na golom Kršu napomenuti ću važnije podatke iz nekojih Primorskih općina, iz Hrvatskog primorja: U općini Krmpote-Ledenice dolazi na jednu dušu cea 300 m2 oranice u općini Krivi Put cea 500 m2, u općini Sv. Juraj cea 520 m2, u općini Jablanac cea 300 m2, u općini Karlobag cea 450 m2. Ako uzmemo, da niti jedno katastr. jutro — 5.755 m2 — nedostaje, da može redovno uzdržati iednu dušu, vidimo na prvi pogled neima * Negdje pred tri godine predložilo je Nadzorništvo za pošumliavanje primorskog Krša Ministarstvu Šuma i Rudnika — Generalnoj Direkciji Šuma — kreiranje zasebnih Inspektorata za pošumljavanjc Krša. — Na sjednici Upravnog Odbora J. Š. U. u Kruševcu jula mjeseca 1925. povedena je riječ o ovoj temi. — članovi Uprave saglasili su se u tome, da pisac ovih redaka održi informativno predavanje po ofvom predmetu na Glavnoj Skupštini u Dubrovniku. Radi izvjesnih zapreka nije predavanje održano. Da bi članovi Udruženja i čitaoci Šumarskog Lista bili informirah o predmetu donosimo pomenuto predavanje na ovom mjestu. — Pisac. 1 Ing. Ružić, Nacrt Zakona o Sumama i zašumljavanja, Ljubljana 1925. 2 Ibidem. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1925 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Organizacija rada Pošumljavanja Krša i Goleti. stinu i jadnu sliku ovoga kraja. Ova je slika to jadnija, što nema u ovim krajevima niti obilja livada. K ovome moramo dodati, da u po menutim općinama industrijskih preduzeća ili uopće nema, ili su tako slabe intenzivnosti, da daju zarade jedva kome tome čovjeku. Nije mnogo bolja slika niti većine ostalih općina koje su na golom Kršu. Što više, ima još siromašnijih krajeva. Naglasiti valja, da ni ono malo plodne zemlje nije na mnogo mjesta obradjivano onako kako bi doista od potrebe bilo, da su komadići plodne zemlje redovno porazbacani po uvalama i dolinama jer je njihov je smještaj ovisan od konfiguracije terena na Kršu. Veći je dio gologa Krša izložen nesmiljenom uticaju bure. A veći dio Krša i goleti pokazuje termičke anomalije tako, da amplituda znade iznositi u vremenskom razdoblju od 24 sata po 16" C i više. Težak je život našega čovjeka, kojemu je usud dosudio da nastava goleti Krša. Imajući u vidu našu Kraljevinu ne samo kao političku nego i kao ekonomsku cjelinu, od potrebe je da se disonanca, koja postoji izmedju plodnih krajeva naše Kraljevine i goleti Krša, dovede u potrebni sklad. A to je jedino moguće podizanjem produkcije na Kršu. Kad govorimo o Kršu govorimo o jednom velikom dijelu naše Kraljevine, govorimo o dijelu naše zemlje, koju nastava narod iste krvi istoga jezika. Mi znamo, da je ponajveći i ponajglavniji dio socijalnih pitanja sadržan baš u pitanju zemlje. U časovima, kad se mišlju krenemo u davna vremena i mišlju preletimo istoriju minulih vijekova, i kad ispitujemo davnašnje kulture, dolazimo do uvjerenja, da je pitanje zemlje bilo odlučno ne samo za pojedine epohe, nego da je s pitanjem zemlje bilo tijesno vezano i pitanje naroda. Od vremena, kad je čovjek napustio život nomada i počeo da trudom svojih ruku — obradjujući svoju zemlju — namiče dob r a, koja su mu od potrebe da prehrani i u borbi za opstanak održi sebe i svoju porodicu, od to doba nije ništa ravnalo čovjekovom sudbinom kao: sloboda i zemlja. A to je bilo i od uticaja na sredjivanje socijalnih prilika. Samo onda, ako je slobodan narod imao zemlje, koja mu je trud nagradjivala obilnim i sigurnim rodom, bile su i socijalne prilike zdrave. Jer dakle naš narod nastava goleti Krša, jer su i goleti Krša dio naše zemlje, mora se državna vlast pobrinuti, da tome narodu osigura ili bolje reći olakša život to više, što se državna vlast dužna brinuti i za ekonomski i socijalni napredak naroda. Ako se državna vlast ne bi pobrinula za uredjivanje krajeva Krša i nehotice bi se u dušama hiljade stanovnika Krša rodio osjećaj, da nisu jednaki sa ostalima gradjanima Zemlje, nastalo bi nezgodno socijalno stanje medju hiljadama našega svijeta, koji je izvan Krša. Poznato je, da je većina goleti Krša apsolutno šumsko tlo i da se na većem dijelu Krša jedino pošumljavanjem dade podići odnosno uspostaviti produkcija. Moramo na žalost konstatovati, da je dobar dio Krša posve neproduktivan i da bi uspostava produktivnosti na mnogim površinama |
| ŠUMARSKI LIST 12/1925 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Organizacija rada Pošumliavania Krša i Goleti. bila moguća jedino sa silnim žrtvama, gdje uloženi rad i kapital ne bi stajao u povoljnom razmjeru sa rezultatima. A moramo konstatovati i to, da imade i jedan dio goleti, koje su danas u dobrom dijelu ne produktivne a koje će se dati ameliorirati bilo kao pašnjak, oranica, livada itd. Svakako je sigurno i riješeno, da je amelioriranje goleti Krša u glavnom moguće na najvećem dijelu jedino pošumljavanjem. Imajući pred očima ogromne površine goleti Krša, pa hiljade i hiljade našega svijeta, koji rastava Krš, dolazimo bez velikih argu mentacija do zaključka, da je pošumljavanje Krša n a r o d n o-g o spodarska potreba, neodgodiva potreba. Ovom zgodom ne možemo mimoići, a da se usput u kratko ne spomenemo i nekojih prvih poznatih radova, koji su imali za svrhu amelioriranje Krša. Ovo tim više, što je pored rezultata njihova rada ostala i svijetla uspomena na one valjane muževe, koji su nastojali, da poboljšaju život našemu čovjeku na Kršu, bilo da mu stvore, bilo da mu poboljšaju uvjete za život. Od potrebe je da se spomenemo makar samo i u kratko ovih prvih radova i za to, da se uvjerimo na historijskim podacima, kako je samo jaka organizacija u stanju, da stalno i mnogo izvede a kako rad pojedinaca — pa bio on i najidealniji — ne može zauzeti širih dimenzija. Na Kršu negdanje Vojne Krajine, kamo pripada Krš današnje Primorsko — Krajiške Oblasti, ostavio je svijetlu uspomenu major Burić, koji je godina 1770-ih nastojao, da poboljša život našemu čovjeku upućujući ga u racijonalnije obradjivanje zemlje, u uzgajanje stoke, podizanje voćnjaka i slično. Njegovo je ime zabilježio Vanicek u svojoj istoriji negdanje Vojne Krajine. Nije ništa manje časna uspomena na kapetana Zandonattija, koji je nekako u isto vrijeme oko 1770. godine na svojoj postaji u Jablancu, nedaleko Senja, radio kao osobiti prijatelj našega svijeta i ako mu ime zvuči na talijansku. Pomenute je godine ovaj vrli muž pravio pokuse (opite) sa uzgajanjem biljke: Sorgo di Barbara, koja je imala biti surogat za žitarice. Na obroncima Velebita, uz more, podizao je Zandonatti vinograde, sadio bademe i uljike, organizovao nastavnike, koji su putovali u cilju, da upute narod u podizanje gospodarstva itd. Prema podacima, koje je istorijski utvrdio Vaniček, uspjelo je bilo ovome vrlome mužu, da u nekojim primorskim tadanjim kompanijama, današnjim općinama, zasadi na hiljade trsova i badema a nešto i uljika. Samo godine 1777. dao je zasaditi preko 50.000 trsova. Pomenuti istorik pominje, da je rad Zandonattijev, pun napora i samoprijegora, imao za rezultat činjenicu, da se je na Hrvatskom Primorju i to na obroncima Velebita, na teritoriji od Senja do Dalmatinske medje, uz more nalazilo godine 1784. ništa manje od 1,500.000 panjevâ loze. Sličnih primjera oko podizanja siromašnih krških krajeva bilo je i drugdje na našem današnjem Kršu. Vidimo, da se još pred kojih 150 godina našlo muževa, koji su jasno uvidili jadno ekonomsko stanje Krša, pa su nastojali, da pomognu. Razumljivo je, da se je ovo nastojanje okrenulo u prvom redu |
| ŠUMARSKI LIST 12/1925 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Organizacija rada Pošumljavanja Krša i Goleti. podizanju malog seljačkog gospodarstva. U prirodi je čovjeka da se redovno ponajprije i ponajjače brine za ono, što mu je najbliže i što će mu donositi što prije sigurnu korist. Za to je rad oko poboljšanja prilika za život naroda na Kršu u prvom redu bio usmjeren onamo, da se mali seljački posjed podigne. Kasnije je nastalo šire shvatanje za podizanje naiodnog gospodarstva. Pored malog seljačkog posjeda, koji sastoji od dolinica i uvalica, došla je na red i veća skrb i za šumice i gajeve, koji uz poljoprivredno zemljište sačinjavaju također jedan od izvora, kojima će narod namiriti izvjesne potrebe. Sa brigom oko gajeva i sa skrbi za pošumljavanje počelo se je intenzivnije, kad je u pojedinim dijelovima današnje naše Kraljevine provedena organizacija šumarske službe. Organizacijom šumarske službe i donošenjem Zakona o Šumama prešla je skrb za pošumljavanje na različite šumarske ustanove, koje i danas tu svoju dužnost vrše. Ako svratimo pogled po Kršu na raznim stranama naše Kraljevine, na rad započet još pred kojih 150 godina, ne nalazimo onog povoljnog rezultata, što bi smo ga morali imati u ovom dugom vremenskom razdoblju. Što više, na mnogim je mjestima sav negdanji rad propao. To su u prvom redu radovi Zandonattijevi. Puste ograde sa terasiranim zemljištem, ostale su kao sjećanje na taj naporan i težak rad. Niti na pošumljivanju u užem smislu nije se baš odviše učinilo. Nema govora, izvelo se je lijepili pošumljavanja, podignuti su lijepi nasadi naročito na Primorskom Kršu, nasadi crnog i alepskog bora te lovorike i čempresa osigurali su napredak i život mnogom našem Primorskom mjestancu. Ali ako uzmemo na um i duge godine, kako se radi oko pošumljivanja, pa ako promotrimo utrošeni rad i kapital za ovaj posao moramo priznati, da se nije mnogo uradilo. Ako ispitujemo uzroke tome, doći ćemo do raznolikih rezultata. U nekim krajevima nije se moglo raditi radi političko-socijalnjh prilika, u drugima radi nedostataka kredita, u kojima opet radi nerazumijevanja sa strane naroda itd. No svuda nalazimo zajedničku crtu da rad oko pošumljavanja nije bio onako organizovan kako je to cd potrebe, da nije imao stalno kontinuteta. Imajući u vidu, da su razna područja Krša naše Kraljevine prije Ujedinjenja pripadala raznim upravnim područjima ,jednako kao što je naš narod bio porazbacan i pocijepan, nije niti moglo biti jedinstvene organizacije radova oko pošumljivanja. Iz razloga, što se pri pošumljivanju Krša i goleti radi o ogromnim površinama, koje danas u mnogom svome dijelu ne odbacuju gotovo niti kakove koristi, pa iz razloga, što se radi o podizanju porezne snage naših državljana, o podizanju i učvršćivanju dobrih socijalnih prilika, a konačno jer se radi i o moralnom prestižu naše Kraljevine postaje pitanje pošumljavanja Krša i Goleti pitanje narodno-gcspodarsko u potpunoj mjeri. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1925 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Organizacija rada Pošumliavanja Krša i Goleti. S time u vezi preka je potreba, da se i izvodjenje radova oko pošumljavanja tako organizuje, kako će se riješiti ovo narodno go spodarsko pitanje na korist naroda i države. Da se uzmogne izvoditi i konačno izvesti veliko djelo pošumlja vanja, od preke je potrebe, da bude tačno proučen u prvom redu objekt o kojem se radi. Ovo je opravdanije jer se prostrane Goleti Krša nalaze dijelom uz more a dijelom u unutrašnjosti s jedne strane, a s druge, jer su s pojedini dijelovi Krša sve do Ujedinjenja nalazili u područjima raznog zakonodavstva i razne uprave. Iz prve konstatacije neposredno slijedi, da nisu prilike staništa niti približno jednake na raznim područjima Krša a iz druge, da su i socijalne i ekonomske prilike raznolike. Tako se primje rice goleti Makedonije i u jednom i u drugom pravcu razlikuju od goleti u Primorju Primorsko-Krajiške Oblasti, Goleti i Krš naših ostrva daleko su različite cd goleti Like i Bosne — i tako redom. Goleti se Krša razlikuju medju sobom i po klimatskim i po pe dološkim prilikama, kao i po soeijalno-ekonomskim i po uopće kultur nim prilikama. Jedno je u cijeloga Krša zajedničko a to je opravdana potreba, da se uspostavi i podigne prihod zemlje. Postoji osnovno načelo svake dobre politike, da zadovolji opravdane potrebe naroda. Narod često ne mora osjećati izvjesnih potreba, jer je možda zaostao u civilizaciji, ali kulturni rad države mora ići za tili!, da se već unapred spriječi, a da ne bi opravdane potrebe ostale nezadovoljene. I naša šumarska politika treba da pri organizaciji rada oko pošumljvanja Krša i Goleti provodi takovu politiku, koja će zadovoljiti potrebama naroda. Te će se potrebe moći upoznati samo onda ako se upozna Krš. Radi osobitosti posla, pa radi njegove veličine i zamašitosti i s obzirom na razloge, iz kojih se taj posao obavlja, kao i s obzirom na posljedice, koje imade iza sebe pošumljavanje Krša, pošumljavanje je Krša neke ruke poduzće i to poduzće većega stila. U njemu se rad mcra izvoditi i po izvjesnom sistemu i po odredjenoj metodi i ekonomski. Prema tome na Kršu mora da bude i uprava i nadzor a s time i provodjenje radova zasebno organizovano, u mnogočem neovisno od ostalih nadleštava. Taylor´ je upozorio, kako uprava mora biti takova da omogući te bi se radnjom došlo do pravog kapaciteta, da efekt radnje bude što veći. Prema navodima Marjanovićevim4 mora uprava u svakom poslovanju imati izradjene principe za rad na izvjesnom polju, mora nastojati, da se dodje do najvećeg rezultata iz saradnje rada i kapitala. Za nas je sve ovo od važnosti, jer moramo pri radovima oko pošumljavanja imati pred očima i kapacitet radnika, bez obzira da li se radi o intelektualnim ili o manuelnim radnicima i efekt radnje. A moramo imati pred očima socijalne prilike na svome području. Uprava mora imati svijest o odgovornosti za cjelokupni posao, izgradjeni plan 3 Marjanović, Znanstvena organizacija rada. 4 Ibidem. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1925 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Organizacija rada Pošumljavanja Krša i Goleti. o načinu izvodjenja poslova, a mora imati i sigurnost, da će rad dovesti do sigurnih i dobrih rezultata. Svaki rad a naročito tehnički, pa i onaj koji se možda naziva vrlo jednostavnim, mora da bude i izvodjen po izvjesnom sistemu, sa stanovitim kontinuitetom. Držim da baš za to nemamo onih rezultata na pošumljavanju Krša, koji bi morali imati jer rad nije imao odredjenog sistema a niti kontinuiteta. činjenica je, da se pošumljavanje ne izvodi radi pošumljavanja, dakle samo za to da se šuma podigne, nego radi naroda, koji staje na goletima Krša. S pošumljavanjem se diže direktno prihod ovih krajeva a sa pošumljavanjem se olakšava i život uopće jer će podignuta šuma imati uticaja i na djelovanje klimatskih faktora. Rad oko pošumljavanja Krša ne će se prema navedenima sastojati samo u sadnji izvjesnih vrsti drveća, nego će imati da obuhvati i rješavanje mnogih narodno-gospodarskih pitanja, a kao osnovica služiti će klimatološka i pedološka istraživanja i podrobno istraživanje gospodarskih prilika Krša, pitanje pošumljavanja većih površina, pitanje diobe općinskih pašnjaka, pitanje pošumljavanja sa strane privatnika pokrivanje resp. namicanje troškova za pošumljavanje, pitanje o nadzoru i čuvanju pošumljenih površina itd. Dakle, pitanje pošumljavanje Krša i Goleti sadrži u sebi, kako rekosmo, ne samo jednostavno pitanje pošumljavanja izvjesnih površina, koje je par excellence pitanje šumarsko, već i mnoga druga pitanja, koja će se morati riješiti dijelom prije pošumljavanja a dijelom koordinirano sa pošumljavanjem. Zadaća je dakle radova oko pošumljavanja velika. Ne samo izvodjenje pošumljavanja, nego i rješavanje mnogih drngih pitanja, koja su iz narodno-gospodarskih razloga u vezi sa pošumljavanjem. Naglasili smo da nas dosadanji rad ne zadovoljava. Ovo se ne smije shvatiti kao možda naše jednostrano naziranje na posao, koji je negda izvodila tudjinska vlast, nego samo kao konstatovanje činjenica, koje su svakome na dohvatu. Ovo je samo neko kratko i realno posmatranje svega onoga, što je do sada na pošumljavanju Krša izvedeno. Pitanje pošumljavanja treba rješavati ne samo po njegovoj tehničkoj osebini nego i s obzirom na vrijeme. Do sada se je u našoj Kraljevini izvelo razmjerno najviše pošumljavanja na teritoriji senjskog Nadzorništva, dakle na teritoriji negdanje Vojne Krajine. Naročito je u početku djelovanja Nadzorništva, od godine 1878. do 1892. izvedeno mnogo branjevina, više od 12.000 kat jutara, koji su dijelom vještački a dijelom prirodno pošumljene. Po Oslobođenju izvedeno je po Nadzorništvu samo u jednoj općini nekoliko stotina jutara branjevine. Po ostalim nadleštvima, koja su izvodla pošumljavanje, nije ni iz daleka izrađen posao u onoj mjeri, kao u području Nadzorništva. Ako hoće da zadovolji potrebama narodnim, moraju radovi oko pošumljavanja biti izvedeni 1. što bolje 2. u što bržem tempu. Da li je to moguće sa dosadanjom organizacijom rada na ovome području? |
| ŠUMARSKI LIST 12/1925 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Organizacija rada Pošumljavanja Krša i Goleti. Na nekojim dijelovima Krša provođeno je pošumljavanje do sada po direkcijama Šuma; u drugim dijelovima po šumarsko-policijskim organima, dok je opet za pošumljavanje Krša na onom dijelu Hrvatskog Primorja, koje se nalazi u negdanjoj Vojnoj Krajini, osnovano godine 1878. zasebno nadleštvo, Kr. Nadzorništvo za pošumljavanje primorskog Krša. Prema sadašnjoj organizaciji šumarske službe, zasebno je organizovana uprava državnih šuma a zasebno šumarsko-politička služba, pa shvatajući pitanje pošumljavanja Krša i Goleti kao pitanje izrazito narodno-gospodarsko dolazimo do zaključka, da je pitanje pošumljavanja i kultiviranja Krša kao cjeline od jednake ako ne veće važnosti i po ekonomski napredak i po socijalni poredak i po renome naše države u kulturnom svijetu nego ma koje drugo pitanje u šumarstvu naše države. Kao što je uprava državnih šuma zasebno organizovana, kao što je zasebno organizovana šumarsko-politička služba, potrebna je zasebna organizacija radova za pošumljavanje Krša i Goleti. Kad bi se radilo o pošumljavanju manjih površina, gdje je na tapetu samo izvršavanje pošumljavanja, i gdje se ne sa pošumljavanjem ne dira i u gospodarsko stanje čitave okoline, u kojoj se pošumljavanje provodi, moglo bi se pošumljavanje izvoditi bilo po Direkcijama šuma bilo po Oblasnoj šumarsko-policijskoj upravi. No iz istaknutih osebina Krša traži rješavanje ovoga pitanja ne samo zasebnu samostalnu organizaciju, već i ljude, koji će se posve predati zadaći oko pošumljavanja. iz razloga što je pitanje pošumljavanja Krša i Goleti specijalno pitanje našega šumarstva te kao takovo zauzima u nas zasebno mjesto i u šumarstvu ko nauci i u šumarstvu kao ekonomiji, moći će se rješavanje ovoga pitanja provesti samo sa zasebnim nadleštvima. Pošumljavanje ili bolje reći kultiviranje Krša moći će se u većem obimu i u bržem tempu izvoditi samo onda, ako ideja o pošumljavanju Krša poprimi formu jednog socijalnog pokreta. Poznato je, da se visoka kultura svakoga društva očituje u prvom redu u tome, da u velikim pitanjima izrazitog kulturnog progresa nastupi društvo cjelokupno jedinstveno. Ova se jedinstvenost društva očituje u koordiniranoj akciji države kao vlasti i državljana kao gradjana svoje otadžbine. Država ide zasebnim putevima, postepeno, korača ukočenim birokratskim koracima, prema postavljenom i izradjenom cilju, dok su privatni faktori pokretniji prilagodjuju se lakše prilikama u potrebnim momentima nastupaju sa zasebnim elanom, da postignu svoj cilj. Koordinirana saradnja državne vlasti i pojedinaca daje redovno dobar rezultat. U našem slučaju imadu zasebna nadleštva — kao nosioci državne vlasti — da na sebe preuzmu dužnosti izvodjenja radova oko pošumljavanja a ujedno i glavni dio rješavanja ostalih pitanja. U prvom je redu unapredjivanje i popularizovanje pošumljavanja medju narodom. Na taj će naćin nastati tijesni kontakt izmedju državne vlasti i naroda sa ciljem, da se postigne koordinirana saradnja državne |
| ŠUMARSKI LIST 12/1925 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Organizacija rada Pošumljavanja Krša i Goleti. 717 vlasti i naroda na rješavanju ovog važnog pitanja. Da će zasebna nadleštva ovoj svojoj zadaći daleko bolje udovoljavati nego je to bilo do sada razumljivo nam je iz jednostavnog razloga, jer će se moći nosioci državne vlasti da posvete Kršu i srcem i mozgom, tražeći puta i načina kako da se posao valjano izvede. A to nam jasno pokazuje i rad Nadzorništva za pošumljavanje u Senju. Jedna je istina koja nam iskače pri svakoj produkciji, da je od preke i neminovne potrebe što tješnje približavanje radnom objektu i direktnim izvršiocima rada. U našem se slučaju radi o približenju, što više, direktnom kontaktu sa Kršom, sa Goletima, i sa narodom, koji stanuje na Kršu i koji kao radnik obavlja posao pošumljavanja s jedne strane a s druge, u čiji se život i dosadanje shvatanje sa pošumljavanjem dira. I ovo je razlog koji govori u prilog zasebnim nadleštvima, na Kršu i Goletima. Ne možemo a da ne spomenemo i psihološki momenat, koji se neminovno javlja pri svakom djelovanju čovjeka. Zadovoljstvo pripripravnost za rad i saradnju sviju elemenata, koji su zainteresovani pa harmonija u poslovanju, za proizvodnju je od vrlo velike važnosti. Nije svejedno tko vodi upravljanje i nadzor nad izvjesnim radom kao što nije svejedno, tko izvršava posao. Svaki posao za sebe je jedan studij. A svi navedeni momenti, koji su od uticaja na izvodjenje radova oko pošumljavanja Goleti i Krša mogu da dodju do izražaja u povoljnoj formi jedino u slučaju zasebnih nadleštava. Prema navedenome od potrebe je, da se za pošumljavanje Kr ševa i Goleti osnuju zasebna nadleštva i to što prije, da se uzmogne s poslom uznapredovati u što bržem tempu. Osnivanjem zasebnih nadleštava moći će se postići i lakše rje šavanje svih onih brojnih pitanja, koja su u vezi sa pošumljavanjem Krša, nego što je to do sada bilo. Mi smo se dotakli svih tih pitanja pa ih možemo ovako razlikovati. 1. poznavanje objekta, da se mogu odrediti smjernice za rad. Ovo će se upoznavanje u prvom redu sastojati u tome, da dobijemo tačne podatke o površini Krša i Goleti, da se Krš i Goleti kategoriše prema sadanjem stanju s obzirom na stepen produktivnosti. S ovim će paralelno ići i sabiranje podataka o staništu (klimatološka i pedološka data) a neće se smjeti izostaviti ni tačna data o ekonomskim, kulturnim i socijalnim prilikama Krša. 2. Na temelju pomenutih data izradit će se osnove za kultiviranje pojedinih područja Krša. 3. Na osnovu navedenoga izvodiće se radovi na terenu. Znamo da se veći radovi mogu da izvedu s uspjehom samo onda, ako postoji odredjen sistem i izradjen metod za posao. ,S obzirom na raznolikost i kulturne i socijalne, pa s obzirom na raznolike prilike staništa neće kultiviranje raznih područja Krša biti udešeno po jednakom sistemu i po istom metodu. Ove se razlike ne će očitovati samo u odabiranju vrsti drva i načinu sadnje te u vremenu, kad se radovi izvode, nego više u rješavanju čisto narodno-gospodarskih problema. To je u prvom redu pitanje, kako da se pošumljavanje resp. povre 2 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1925 str. 20 <-- 20 --> PDF |
718 Organizacija rada Pošumljavanja Krša i Goleti. meno oduzimanje površina za pošumljavanje dovede u sklad sa go spodarskim prilikama izvjesnoga kraja itd. Imajući pred očima prostrani Krš naše Kraljevine držim, da bi se organizovanje rada oko pošumljavanja dalo najbolje provesti, ako se za krajeve najednakih i socijalnih i kulturnih prilika ustanove za sebna nadleštva, Inspektorati za pošumljavanje, kao nadleštva po podredjena Ministarstvu Šuma i Rudnika, Generalnoj Direkciji Šuma, Odelenju za Pošumljavanje Krša i Goleti, a da se za izvršne organe Inspektorata ustanove t. zv. Ekspoziture Inspektora.´ Analogno ovome može se organizovati i rad na Deliblatskom pijesku. Dužnosti upravitelja ili šefova Ekspozitura vršili bi u najviše slučajeva bilo šumarski sreski referenti bilo šefovi šumskih uprava, paralelno sa svojim redovnim dužnostima, dok ne budemo imali to liko stručnog personala, da budemo mogli, prema potrebi, i na ova mjesta postaviti posebne stručnjake. Prama navedenom od potrebe bi bila dva Inspektorata za Ma kedoniju, zaseban Inspektorat za Crnu Goru, zaseban za Bosnu i Her cegovinu, zaseban za sjevernu Dalmaciju, zaseban za južnu sa Bokom, a zaseban za Hrvatsko Primorje . bliža ostrva te zaseban za Liku. Inspektorate valja zavoditi postepeno, imajući na u vidu potrebe i prilike izvjesnoga kraja. Detaljni djelokrug i uredovanje Inspektorata i njihovih Ekspozitura, o odgoju čuvarskog i pomoćno-tehničkog osoblja za Krš, o odnosu prema političkoj Upravi itd. urediće se zasebnim pravilnicima odnosno naredjenjima imajući pred očima da se dovede u sklad djelovanje Inspektorata sa Zakonom o podjeli zemlje na Oblasti itd. Mislim, da će se ovim ustanovama pokrenuti pitanje pošumljavanja Krša i Goleti, da će se osjetiti življi i intenzivniji rad a tako uskoro zapaziti i vidljivi rezultati ovoga nada sve tegotnoga ali potrebnoga i po naš narod korisnoga rada. Uvjeren sam, da će se intenzivnim radom Inspektorata ne samo osigurati prihod sa današnjih u mnogom svome dijelu pustih površina Krša, nego da će se i u socijalnom pogledu potpomoći i unaprediti čitavi naši krajevi. iN´eosporna je činjenica, da je država dužna da unapredjuje interese svoga naroda, da mu uz slobodu osigura i prihode zemlje. A neosporno je i to da se rad pojedinca kao i rad društva, države, mora provoditi uz stalno podržavanje principa ekonomičnosti, u što kraćem vremenu, sa što manje troškova izvesti po mogućnosti što veća, opsežnija i valjanija pošumljavanja. Treba dakle da primimo onaj način organizacije rada oko pošumljavanja, koji će isključivati neproduktivnost i sve ono, što iz toga sljeduje: nepotpun sistem i lošu organizaciju. Na umu nam je: poboljašnje života našemu čovjeku, poboljšanja njegove rodne grude, koja je, da se izrazim sa pjesnikom: »krševita ali njemu zlatna.« Ovo 5 Kako je poznato ovo je gledište zastupala većina uprave našeg Udruženja u svom projektu Zakona o Šumama. — Uredništvo. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1925 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Organizacija rada Pošutnl.iavaii.ia Krša i Goleti. 719 će poboljšanje imati za posljedicu u prvom redu: vezivanje našega čovjeka o njegov kraj, uz domovinu, gdje je svako najjači i najsigurniji. Nema govora, nailazimo i nailazićemo na razne zapreke pri izvođenju pošumljavanja na Kršu. Imaćemo mnogo smetnja razne prirode, no »Smetnje su zato, da ih svladavamo« kazao je veliki državnik Masaryk. Le reboisement du Karst. Spécialiste en matiere du Karst, . auteur fait ses propositions concernant . organisation du travail de reboisememt. |