DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1925 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Organizacija rada Pošumljavanja Krša i Goleti. stinu i jadnu sliku ovoga kraja. Ova je slika to jadnija, što nema u ovim krajevima niti obilja livada. K ovome moramo dodati, da u po menutim općinama industrijskih preduzeća ili uopće nema, ili su tako slabe intenzivnosti, da daju zarade jedva kome tome čovjeku. Nije mnogo bolja slika niti većine ostalih općina koje su na golom Kršu. Što više, ima još siromašnijih krajeva. Naglasiti valja, da ni ono malo plodne zemlje nije na mnogo mjesta obradjivano onako kako bi doista od potrebe bilo, da su komadići plodne zemlje redovno porazbacani po uvalama i dolinama jer je njihov je smještaj ovisan od konfiguracije terena na Kršu. Veći je dio gologa Krša izložen nesmiljenom uticaju bure. A veći dio Krša i goleti pokazuje termičke anomalije tako, da amplituda znade iznositi u vremenskom razdoblju od 24 sata po 16" C i više. Težak je život našega čovjeka, kojemu je usud dosudio da nastava goleti Krša. Imajući u vidu našu Kraljevinu ne samo kao političku nego i kao ekonomsku cjelinu, od potrebe je da se disonanca, koja postoji izmedju plodnih krajeva naše Kraljevine i goleti Krša, dovede u potrebni sklad. A to je jedino moguće podizanjem produkcije na Kršu. Kad govorimo o Kršu govorimo o jednom velikom dijelu naše Kraljevine, govorimo o dijelu naše zemlje, koju nastava narod iste krvi istoga jezika. Mi znamo, da je ponajveći i ponajglavniji dio socijalnih pitanja sadržan baš u pitanju zemlje. U časovima, kad se mišlju krenemo u davna vremena i mišlju preletimo istoriju minulih vijekova, i kad ispitujemo davnašnje kulture, dolazimo do uvjerenja, da je pitanje zemlje bilo odlučno ne samo za pojedine epohe, nego da je s pitanjem zemlje bilo tijesno vezano i pitanje naroda. Od vremena, kad je čovjek napustio život nomada i počeo da trudom svojih ruku — obradjujući svoju zemlju — namiče dob r a, koja su mu od potrebe da prehrani i u borbi za opstanak održi sebe i svoju porodicu, od to doba nije ništa ravnalo čovjekovom sudbinom kao: sloboda i zemlja. A to je bilo i od uticaja na sredjivanje socijalnih prilika. Samo onda, ako je slobodan narod imao zemlje, koja mu je trud nagradjivala obilnim i sigurnim rodom, bile su i socijalne prilike zdrave. Jer dakle naš narod nastava goleti Krša, jer su i goleti Krša dio naše zemlje, mora se državna vlast pobrinuti, da tome narodu osigura ili bolje reći olakša život to više, što se državna vlast dužna brinuti i za ekonomski i socijalni napredak naroda. Ako se državna vlast ne bi pobrinula za uredjivanje krajeva Krša i nehotice bi se u dušama hiljade stanovnika Krša rodio osjećaj, da nisu jednaki sa ostalima gradjanima Zemlje, nastalo bi nezgodno socijalno stanje medju hiljadama našega svijeta, koji je izvan Krša. Poznato je, da je većina goleti Krša apsolutno šumsko tlo i da se na većem dijelu Krša jedino pošumljavanjem dade podići odnosno uspostaviti produkcija. Moramo na žalost konstatovati, da je dobar dio Krša posve neproduktivan i da bi uspostava produktivnosti na mnogim površinama |