DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1925 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Organizacija rada Pošumljavanja Krša i Goleti. podizanju malog seljačkog gospodarstva. U prirodi je čovjeka da se redovno ponajprije i ponajjače brine za ono, što mu je najbliže i što će mu donositi što prije sigurnu korist. Za to je rad oko poboljšanja prilika za život naroda na Kršu u prvom redu bio usmjeren onamo, da se mali seljački posjed podigne. Kasnije je nastalo šire shvatanje za podizanje naiodnog gospodarstva. Pored malog seljačkog posjeda, koji sastoji od dolinica i uvalica, došla je na red i veća skrb i za šumice i gajeve, koji uz poljoprivredno zemljište sačinjavaju također jedan od izvora, kojima će narod namiriti izvjesne potrebe. Sa brigom oko gajeva i sa skrbi za pošumljavanje počelo se je intenzivnije, kad je u pojedinim dijelovima današnje naše Kraljevine provedena organizacija šumarske službe. Organizacijom šumarske službe i donošenjem Zakona o Šumama prešla je skrb za pošumljavanje na različite šumarske ustanove, koje i danas tu svoju dužnost vrše. Ako svratimo pogled po Kršu na raznim stranama naše Kraljevine, na rad započet još pred kojih 150 godina, ne nalazimo onog povoljnog rezultata, što bi smo ga morali imati u ovom dugom vremenskom razdoblju. Što više, na mnogim je mjestima sav negdanji rad propao. To su u prvom redu radovi Zandonattijevi. Puste ograde sa terasiranim zemljištem, ostale su kao sjećanje na taj naporan i težak rad. Niti na pošumljivanju u užem smislu nije se baš odviše učinilo. Nema govora, izvelo se je lijepili pošumljavanja, podignuti su lijepi nasadi naročito na Primorskom Kršu, nasadi crnog i alepskog bora te lovorike i čempresa osigurali su napredak i život mnogom našem Primorskom mjestancu. Ali ako uzmemo na um i duge godine, kako se radi oko pošumljivanja, pa ako promotrimo utrošeni rad i kapital za ovaj posao moramo priznati, da se nije mnogo uradilo. Ako ispitujemo uzroke tome, doći ćemo do raznolikih rezultata. U nekim krajevima nije se moglo raditi radi političko-socijalnjh prilika, u drugima radi nedostataka kredita, u kojima opet radi nerazumijevanja sa strane naroda itd. No svuda nalazimo zajedničku crtu da rad oko pošumljavanja nije bio onako organizovan kako je to cd potrebe, da nije imao stalno kontinuteta. Imajući u vidu, da su razna područja Krša naše Kraljevine prije Ujedinjenja pripadala raznim upravnim područjima ,jednako kao što je naš narod bio porazbacan i pocijepan, nije niti moglo biti jedinstvene organizacije radova oko pošumljivanja. Iz razloga, što se pri pošumljivanju Krša i goleti radi o ogromnim površinama, koje danas u mnogom svome dijelu ne odbacuju gotovo niti kakove koristi, pa iz razloga, što se radi o podizanju porezne snage naših državljana, o podizanju i učvršćivanju dobrih socijalnih prilika, a konačno jer se radi i o moralnom prestižu naše Kraljevine postaje pitanje pošumljavanja Krša i Goleti pitanje narodno-gcspodarsko u potpunoj mjeri. |