DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1925 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Trgovina i industrija. Direktor, Josip Selak (Zagreb): PRIVREDNA KRIZA I NAŠA DRVNA INDUSTRIJA. Cijeli je svijet strepio pred gospodarskim posljedicama svjetskoga rata. Sa najvećom tjeskobom očekivao se onaj čas, kad će opet razbor progovoriti i :iznijeti na javu užasnu bilancu četirigodišnjeg uništavanja. Ta koliko li je bil^ veliko i preugodno iznenađenje, kad je nakon rata nadošla jedna do sada neviđena konjunktura! Trgovina i industrija s jedne strane, a kriomčarenje, špekulacija i rafinirana »hohštaplcrijia« s druge strane, opojiše cijeli poslovni svijet. .Fabrike su nicale kao gljive, otvarala su se na sve strane nova trgovačka preduzeća. preko noći pretvorili su se podrumi, staje i slične skromne prostorije u elegantne trgovine, modne salone i barove. Burze biie su kao uvijek tako i ovaj put najjasniji odraz sveopćeg mahnitanja. Milijuni i milijarde zujale su u zraku kao dosadni komarči za ljetne omare. Tako je to trajalo »crescendo« od početka godine 1919. do konca godine 1923., dakle punih pet godina. Kakove je sve faze prošao naš privredni život kroz tih fatalnih pet godina, ne da se ukratko opisati. Ali mi svi, koji radimo na privredi i koji smo- tu burnu poratnu epohu proživjeli znamo, da se to doba dade jedino tako protumačiti, da ie pobjeda krutoga materijalizma »trovala i poništila sve dobre instinkte čovjeka, i zarazila ga priljepčivom bolešću pohlepe za naglim obogaćivanjem. Cijelo naše društvo´, od najviših do najnižih slojeva naroda, bilo je zaraženo tom teškom i opasnom bolešću. Vidjeli smo na pr. gospode iz uglednih obitelji, koje se bave kriomearenjem razne robe i valuta; nedozrele gimnazijalce, koji se bave ´burzovnim špekulacijama; seljake, koji se bave trgovinom na veliko; kojekakove sumnjive individue, koji r.avukoše obrazinu političke stranke, koji uzeše pozu diktatora i nosioca vlasti i t. d. i t. d. U kratko rečeno: sveopće mahnitanje! ,1c li čudo, da je ta bolesna psihoza zahvatila i drvnu industriju i trgovinu? Je li čudo, da je ta naša najjača grana privrede bila slatka meka za hiljade i hiljade nezvanih i neupućenih, koji se iz običnih krčmara seljaka, agenata — pa čak i raznih mangupa prometnuše preko noći u drvotršce?! A je li čudo, da su se stara, renomirana drvna poduzeća upustila u vratolomne poslove, skopčane s ogromm´ni investicijama, a sve bez savjesnog proračuna i bez obzira na silni riziko? Stoga, kad su se početkom godine 1924. počeli pojavljivati prvi znaci otrežnjenja i mamurluka, kad su umišljeni milijuni počeli ižčezavati poput okuitl * Donosimo otvaj aktuelni članak iz pera odličnog stručnjaka i publiciste gospodina direktora Josipa Selaka, člana našega udruženja. Pošto u našem udruženju ima znatan broj industrijalaca i trgovaca drvetom smatrali smo potrebnim, da u ovoj krizi, koja je zahvatila i šumarsku privredu čujemo mišljenje industrijalaca i trgovaca drvetom. — Uredništvo. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1925 str. 54 <-- 54 --> PDF |
752 Trgovina i industrija. etičkih fantoira, i kad se nakon punih pet godina počelo prvi put opet realno misliti, vfcfârro odmah među prvitn brodolomcima svih privrednih grana i lijepi1 broj naših pravih i krivih drvotržacat Bilanse godine 1924. pokazale su već prilično vjernu sliku našega stanja, ali sasvim istinito stanje naše privrede, a poimence dnvne industrije i trgovine prikazat će tek bilance za godinu 1925. A to stanje bit će takovo, kakovo smo sa zebnjom . srcu očekivali za vrijeme, dok smo gledali jošte zdravim očima i prosuđivali prilike zdravim razumom. * * * Porast dinara na internacionalnom novčanom tržištu nemilice je ošinuo svu našu eksportnu trgovinu. Naša drvna industrija podnosi taj udarac to teže, što je istodobno s porastom dinara, oslabila valuta Italija i Francuske, koji su naši glavni kupci i potrošači. Orada, koja se izvaža u inostranstvo´ u tekućoj godini 1925., izrađena je većinom1 iz šuma:, koje su kupljene u jesen godine 1923., a onda se plaćalo: Za finu slavonsku hrastovinu od Din. 1000.— do Din. 1300.— « običnu, grubu hrastovinu « « 600.— « « 800.— « bukovinu za tehn. svrhe « « 200.— « « 300.— « jelovinu i smrekovinu « « 160.— « « 240.— po kub, metru na panju. Na temelju cijena, koje se danas postizavaju, može se za to isto drvo platiti jedva 50% od gornjih cijena. Zimi 1923./24. vrijedila je: 1 eng´l. funta oko Din. 500.— 1 švic. franak « « 16.— 1 franc, franak « « 6.— 1 talj. lira s « 4.— a danas vrijedi: 1 engl. funta oko Din. 270.— 1 švic. franak » « 10.80 1 franc, franak » « 2.25 1 talj. lira « « 2.25 Troškovi izradbe i izvoza drvne grade danas su isti kao što su bili godine 1923, i 1924. Na temelju tih podataka lahko je proračunati, koliko gubi drvotržac, koji može da prodaje tek danas građu iz šuma, kupljenih u kampanji 1923./24. Osim tvoriva, koje se izvaža sa najmanje 85% u inostranstvo proizvadaju se kcd nas ogromne količine ogrijevnog drveta I tu su iste prilike: skupo drvo na panju, skupa izradba i izvoz, a cijene su-pale za 30—40%. A da bude stanje jošte teže, bile su. sve do nedavna, naše granice širom, otvorene rumunjskom uvozu drva za gorenje tato, da je bila čitava Vojvodina, koja je naš najslavniji potrošač opskrbljena drvom za gorenje iz Rumunjske. Posljedice svega toga jesu silni gubici, obustave rada, nezaposlenost hiljada i hiljada najsiromašnijih slojeva] naroda, opadanje izvoza drvene grade a. inostranstvo, slabljenje naše porezne snage i1 t. d. i t. d. A da ta tužna slika zaista odgovara pravomi stanju stvari, dokazuju nam. i prilike državnih poduzeća, kao> što je na pr. tako zvamr» Stembeissovo poduzeće u Bosni, koje duguje državi za drvo » za porez preko 60 milijuna dinara. Ozdravljenje naše drvne industrije je jedno odi najvažnijih naših narodnogospođarskih pitanja. To je opće poznata stvar, pa se i naša vlada opetovano* |
| ŠUMARSKI LIST 12/1925 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Trgovina i industrija. 753 bavila tim problemom. Mora se priznati, da je ona mnogo učinila kako bi olak šalo prebolenje te teške krize, koja se neda vještački odstraniti, i koja mora da se razvfja po zakonima priiode, poput svake druge teške bolesti. A1 i jedno bi se moglo učiniti : R e g u 1 i s a t i produkciju, da ne bude prevelik a. Produkcija tvrde grade, poimence hrastove i bukove, gotovo je sasvim u privatnim rukama, a do države bi bilo- da ne dozvoli, da se iznose prevelike kr.l čine sirovine na prodaju. U toj gradi za sada nema hiperprodukcije. Sasvim drugačije stoji stvar sa mekanim drvom. Tu se već sada može koristatov.ai hiperprodukcija, i to poimence krivnjom velikih poduzeća u Bosni. Ta hiperprodukcija mekane grade bila je i prije rata velika nesreća po hrvatsko slavonsku i koruško-štajersku industriju mekanim drvom, te je poznata još od predratnog doba pod austrijskom krilaticom »die bosnisehe Gefahr«. Čim smo bliže normalnOm prilikama, tim teže osjećamo i opet tu »bosansku pogibao«, koja će unjštrt´ Sloveniju, Gorski kotar i Liku, a da neće od toga niko imati nikakovc hasne — osim što će bosanske šume biti rranogo prije isječene i poharane, nego što bi to trebalo da bude. Državna drvna poduzeća ne mogu da plaćaju ni pristojbu za izrađeno drvo ni porez. Ta poduzeća konkurišu sa privatnim poduzećima, koja moraju i drvo i p; rez točno i redovito plaćati. Zar nije jasno, da država time samu sebe osjetljivo oštećuje? Državna poduzeća, koja nisu u stanju da plate ni drvo ni porez unišiuvaju privatna poduzeća a korist od toga ... samo inostranac. Usljed hiperprodukcije past će c´jene robi, a ako se produkcija smanji, smanjit će se i konkurencija, postizavat će se bolje cijene, privatni poduzetnik moći će da živf, a država dobit će za 50% drva onu istu kupovnim!, koju danas dobije za 100% t. j . za dvostruku količinu. Bilo bi s toga potrebno, da pilane u Dcbrljimi, Drvaru i Zavidoviću snize svoj kapacitet na polovicu. A onda bi trebalo razmisVrti. da li ne bi MÉp bdffljte t. zv. Suinbeissovu željeznicu predati upravi Ministarstva saobraćaja a pilane sa sv:in ostalim napravama i sa šumskim željeznicama u pravonr smislu riječi, prodati privatnim poduzetnicima, jer — po mom ličnom uvjerenju — država sa svojim teškim birokratskim aparatom ne će moći nikada da se s uspjehom bavi trgovinom. Naša svakoHka industrija, a napose drvna, danas teško boluje, ali čvrsto smo uvjereni, da će njen zdrav organizam iznijeti pobjedu i preboljeti tešku krizu, a onda će i naša drvna industrija i trgovina na novo procvasti i dalje se razvijati na solidnoj i zdravoj bazi. SX§3 |