DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1/1926 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Analiza stabala


lutnih) visinskih pogrešaka. Maksimalno moguće visinske pogreške ovise
dakle o svim onim okolnostima i faktorima, o kojima ovisi i visinski prirast.
Relativn a vrijednost visinskih pogrešaka uopće dade se izraziti
(u postocima) ovako:


. : (h — .) p : 100


p J-— 100


h .
gdje u skrajnjem slučaju može takodjer (praktički) da bude . = ..


Relativna (postotna) visinska pogreška obratno je dakle proporcionalna
visini prereza nad zemljom (umanjenoj za sam iznos pogrešnosti) i
upravo proporcionalna samom apsolutnom iznosu visinske pogreške.


Postavimo li slučajno sve prereze, odredjene za visinsku analizu, baš
u jednakim udaljenostima . nad najbližim nižim godišnjim vršcima, biti će
pogrešna visinska krivulja paralelna tačnoj krivulji I.


Kod starijih su stabala maksimalno moguće (i apsolutne i relativne)
visinske pogreške u vršnim dijelovima stabla manje, kako to proizlazi iz
gornjeg prikazivanja, pa i iz same formule.


Primjer: Predstavimo si stablo koje za čitavog svog života jednake
prirašćuje u visinu. Maksimalne moguće visinske pogreške duž cijelog su
debla jednake. Relativne maksimalne moguće pogreške padaju ipak s visinom
debla, koja se ima da smatra početnom. Ona n. pr. za prerez izmedju
prvog i drugog terminalnog vrška (zapravo tik ispod drugog vrška) iznosi
:


100%


p ^.——^ 100 A-10°


li. — .. J.
Za prerez izmedju drugog i trećeg terminalnog vrška iznosi ona:


. — ;-100 rr 100 50%
3 i-— A. 2 i.


za prerez izmedju trećeg i četvrtog vrška: p} 100 33-3% 11. d.;
za prerez izmedju r. tog i r + l.tog terni, vrška
100<>/


p0 /(´


(r + i -i )T 10
1010° T


Relativne maks. moguće pogreške za takvo deblo padaju dakle slijedom
(1, 1/2, 1/3, 1/4, l/r) 100%


Kod faktičnog debla padaju one prije nastupa kulminacije u visinskom
prirastu nešto polaganije, a poslije toga nastupa brže, jer . prije toga
nastupa (dakako uz stanovite izuzetke) neprestano raste, a poslije
njega (takodjer uz stanovite izuzetke) neprestano pada.