DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1926 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Kultura crnoga oraha Ing. Franjo Sevnik [Vukovar]: Kultura crnog oraha u nas. O crnom (amerikanskom, morskom) orahu (Juglans nigra L.) ima na stranim jezicima već dosta opširna literatura. Na našem jeziku opisao je ovo drvo u kratko Josip Ettinger .) 2) (str. 66, odnosno 203), i naziva ga »orah morski«, i dr. Petračić, koji ga naziva »crni orah«´). Eventualne druge rasprave o crnom orahu na našem jeziku nisu mi poznate.4) Ettinger kaže medju ostalim, da se vidja morski orah u Hrvatskoj i Slavoniji u starim perivojima, da se je kod nas sasvim udomio i hvali ga kao drvo od ličnih svojstava. Od devedesetih godina prošloga stoljeća počeo se je uzgajati u Hrvatskoj i Slavoniji morski orah već i u sastojinama. U prilog uzgoju crnog oraha u sastojinama razvila se je naime u šumarskim krugovima živa propaganda. U bivšoj monarhiji podupirala je i sama državna vlast po svojim ustanovama i organima širenje ove vrijedne vrsti drveća´). Uslijed toga se je kultura crnog oraha jako proširila i u stručnim listovima nalazimo od to doba sve češće interesantne izvještaje o rezultatima pokusa odnosno uzgoja.0) Pošto se i u našoj državi kultura crnog oraha sve više i više proširuje, valja da se s njima malo izbliže pozabavimo i iznesemo neka opažanja i podatke o uspijevanju te strane vrste drveta u nas 1) Josip Ettinger: „Šumsko grmlje i drveće". Zagreb 1890. 2) Josip Ettinger: „Šumsko-lovački leksikon", Zagreb 1893. a) Dr. Andrija Petračić: „Uzgajanje šuma", Zagreb 1625. <) O uzgoju oraha vidi : „.....", ....... 1881., 1883., 1884., 1886. i 1887 .....: ...... M. ......., „...... ......" ....... 1888. ... 31. „Šumarski List", 1888./311. 1903./494. „Lugarski Vjesnik 1900. br. 6. Uredništvo» 5 Emil Bôhmerle „Waldbauliche Studien iiber den Nussbaum und die Edelkastanie", Wien 1906. ") Dr. Adolf Cieslar „Uber Anbauversuche mit fremdlandischen Holzarten irt Ôsterreich", Wien 1901. Ing. August Kubelka „Moderne Forstwirtschaft", 1918. Forstmeister Rebmann „Der Anbau von Wallnuszbaumen und amerikanischen Nussarten im Walde", Neudamm 1970. „Ôsterreichische Forst- und Jagdzeitung", Jahr 1903., 1913. Češki šumarski list „Hâj" XXXIX/1, XXXXI1/5, 19, LII/10. „Lesnickâ Prâce" god. IV, broj 5—6 od Juna 1925 sa člankom : Mraček „Ofešak .....". |
| ŠUMARSKI LIST 1/1926 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Kultura crnog oraha Domovina crnog oraha je Sjeverna Amerika, gdje on najbolje uspijeva na istočnoj strani kontinenta od Kanade do poluotoka Floride (izmedju 30°—50°sjeverne širine). U Evropi udomio se je već u Italiji,Švajcarskoj, Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj (osobito u južnoj i srednjoj), Poljskoj, Čehoslovačkoj, Austriji, Ugarskoj i u našoj državi, dakle u predjelima, koji se po geografskoj širini poklapaju sa sjeveroameričkim. Optimum mu je u Castanetumu, a dobro uspijeva i u Fagetumu na toplijim položajima. Dolazi na području naravnog rasprostranjenja hrasta, na kojem mu valja davati najbolja staništa. Crni orah stavlja na stanište slične zahtjeve kao hrast, to će reći dosta velike. Voli duboko, rahlo, svježe pjeskovito-ilovasto tlo ili humozno pjeskovito- ilovasto tlo sa jakom primjesom minerala (vapna itd.). Na mršavom, suhom, pjeskovitom ili teškom glinenom tlu slabo uspijeva, a na kiselom tlu sa stakli´rajućom vodom nikako. Što se tiče klime, to cmi orah voli toplo podneblje sa dosta vlage. Najbolje uspijeva u nizinama uz rijeke i na humovitom terenu. Kratke proljetne poplave ne škode mu nego dapače koriste mu. Zato se preporučuje kultiviranje u porječjima na dobrom tlu. Preobilne oborine ne škode mu toliko kao što mu zna naškoditi ljetna žega. Na toplim sunčanim položajima mora se paziti na podrast radi zaštite tla. Crni orah razlikuje se od našeg domaćeg oraha u morfološkom, biološkom i fiziološkom pogledu. Plod mu je izvana sličan plodu pitomog oraha. Razlika izmedju njih jest u tome, što se kod crnog oraha zelena lupina nemože odljuštiti, nego je čvrsto prirasla uz koštunjavu, crnkastu, duboko izbraždenu ljusku, koja je prilično deblja od one običnog oraha. Sjeme je manje, sadržaje mnogo ulja, i nije ukusno kao ono domaćeg oraha, uslijed čega ga ljudi ne troše. Od životinja žderu ga miševi i vjeverice. Osnivanje sastojina obavlja se sadnjom oraha u jeseni ili proljeće ili presadjivanjem biljki i to sadnica ili presadnica. Prvi način je bolji, samo kadkada kod sadnje u jesen čine miševi štetu. Kod sadnje oraha s proljeća postoji u hladnijim predjelima opet opasnost od jesenskih i zimskih mrazova. Sjeme dolazi naime u zemlju prilično kasno (u aprilu, maju), i dok proklija, te se biljka razvije, prodje veliki dio vegetacionog vremena, tako, da biljka ne može pravodobno zaključiti rast i ne odrveni potpuno. Zato se preporuča kod proljetne sadnje da se puste orasi još u zimovalištu da nakliju na naročiti način7) . Ovako naklijalo sjeme valja rano s proljeća pomno saditi i to tako, da dodje prva klica, koja je početak korjena, odozdo. Kod sadnje sjemena mora se paziti, da se ne položi *) G. Hempel — K. Wilhelm „Die Baume und Strauther dts Waldes" II. deo | 93. strana. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1926 str. 26 <-- 26 --> PDF |
24 Knltura crnog oraha sjeme u zemlju dublje od 8 do 10 cm, jer se inače zategne klijanje i oteža razvoj biljčice. Kod sadnje oraha u jesen valja uzeti u obzir, da je bolje, ako dodje sjeme u zemlju zajedno sa zelenom lupinom, koja donekle štiti jezgru (osobito pred miševima) a kod trunjenja stvara toplinu i vlagu A pošto lupina na uzduhu (osobito na toplom) brzo počne trunuti i zaudarati, te je u ovakom stanju manipulacija sa sjemenjem dosta nezgodna, valja sjeme što prije sabirati i posaditi. Drugi način kultiviranja crnog oraha u šumi, nešto skuplji, jest onaj presadjivanjem biljki. Najbolje je uzeti u tu svrhu jednogodišnje sadnice, koje podnašaju umjereno prirezivanje korjena i razviju nakon toga bujno žilje i novu srčanicu. Crni orah stvara u opće jaku srčanicu, koja može postići već prve godine dužinu do 0.70 m. Mladu biljku valja okopavati i odstranjivati travu i drugi korov, jer njegovane biljke mnogo brže rastu. Treba samo pomno paziti, da se stabalca ne ozlede. Ozledjene biljke istjeraju mnogo adventivnih izbojaka, koje treba što prije odstraniti Crni orah pokazuje na odgovarajućem tlu vrlo veliki prirast u visinu i debljinu. Prirast je u visinu osobito u mladosti velik, a kasnije se smanjuje. Prirast u debljinu velik je i dosta postojan. Bôhmerle navodi, da su u pokusnom vrtu bečke visoke škole za kulturu tla, koji se nalazi u blizini 1 iadersdorfa kraj Beča, godišnji izbojci postigli visinu od 0.80 m. Cjelokupna visina 40-godišnjeg stabla crnog oraha u blizini Beča, koje je raslo na dobrom tlu i ugodnom položaju, iznosila je 15 do 20 metara. Kod Melnika u Češkoj, u 145 m nadmorske visine, postigla su orahova stabla na dobrom tlu i toplom položaju u dobi 27—38 godina visinu 20—21 m i prsni promjer 25—32 cm. U Belju u Baranji ispitivali su naši šumari prirast crnog oraha i ustanovili, da je neka 40 godišnja sastojina na dubokom, svježem, pjeskovito-ilovastom tlu u porječju Dunava dosegla visinu od preko 25 m (od toga 15 m čiste deblovine) i prsni promjer 37—41 cm. Oko 75 po sto cjelokupne drvne mase bilo je sposobno za tehničke svrhe. Veličina visinskog i debljinskog prirasta ne ovisi samo o svojstvima staništa, položaju i klimi, nego i o drugim faktorima, kao na pr. načinu uzgoja, primijenjenim kulturnim mjerama, oštećivanjima atmosferilija i životinja itd. Zato je potrebno kod uporedjivanja prirasta crnog oraha u raznim predjelima uzeti u obzir sve ove faktore. Stablo crnog oraha uzraslo na osamici razvija veliku krošnju — sličnu običnom orahu — dok u gustom sklopu hita u vis te stvara malu krošnju. Donje grane osuše se i otpadnu, a debla budu lijepa, čista i pravna. Da se prepreci stvaranje prevelike krošnje, da se poveća prirast u visinu i poluči što više čiste deblovine, preporuča se u mladost i odsi |
| ŠUMARSKI LIST 1/1926 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Kultura crnog oraha 2^ jecanje donjih grana. Kod toga valja paziti, da se grane odsijeku glatko i sasvim uz deblo, da može rana brzo zafasti. Čaprljevi, nastali oni us-: ljed prirodnog sušenja ili od odsijecanja donjih grana, brzo zarasćuju i nestaje ih u deblu. Odsijecanje zelenih i odstranjivanje suhih grana treba provesti s proljeća (juni i prva polovica jula), jer kasnije nastale rane dugo ne zarasćuju. Medjutim bolji je gušći sklop nego odsijecanje donjih zelenih grana, jer čaprljevi suhih grana brže i ljepše rastu. Kod preduzimanja kulturnih mjera mora se paziti na to, da prirast u visinu ostane u ravnoteži sa prirastom u debljinu. Ako se stabla u gustom sklopu okresavaju, rastu brzo u vis te ostaju tanka i malene krošnje. Prorede se ne smiju provoditi suviše jako. Obavljati se imaju često i umjereno, pazeći pomno na svako stablo, da mu se da mogućnost što bržeg i ljepšeg razvoja. Ovaj trud bude obilno naplaćen, jer ćemo u dobi od 50 do 60 godina uzgojiti na dobrom tlu lijepa, pravna i čista stabla sa dimenzijama, koje se u drvenoj industriji najviše traže. Ako su povoljne terenske i klimatske prilike može se uzeti za njegovane sastojine crnog oraha ophodnja od 60 godina. Crni orah daje mnogo ljepša i pravnija stabla od običnog oraha. Razlika se vidi osobito onda dobro, ako rastu zajedno u gustom sklopu Pored toga crni je orah otporniji spram vremenskih nepogoda,nego obični Od osobite je važnosti veći stepen otpornosti crnog oraha spram mrazova. Osjetljiv je spram proljetnih, jesenskih, pa i zimskih mrazova, samo na mrazištima i ako mu stanište odnosno klima uopće ne odgovara. Na otvorenim površinama smrzava mu se češće uslijed proljetnog mraza terminalni izbojak. U tom slučaju valja ovoga glatko odrezati i ostaviti za vršiku jedan od najbolje razvijenih sporednih izbojaka. Ostali izbojci neka se prirezivanjem skrate. Što se tiče štete sa strane životinja, štetu prave miševi na posijanom sjemenu i na žilju odnosno stabljiku Pored toga glodju na žilju mladjih stabala i grčice, koje takodjer katkada prouzrokuju veće štete. U reviri ma sa mnogo divljači budu mlade biljke u zimsko doba oštećene po zecevima, a stabalca oguljena u ljetno doba po srnjacima. Na lišću prave štetu hruštevi i neke gusjenice. Medjutim sve ove štete pojavljuju se samo u izuzetnim slučajevima u većem opsegu. One su obično neznatne. Crni orah ima veliku izbojnu snagu iz panja i žilja. Ako bude mlada biljka ozlijedjena, može se staviti na panj. Drvo crnog oraha radja plodom u starosti oko 10 godina, pod vrlo povoljnim prilikama još i prije. Cvate u maju, a plod dozrijeva u septembru. Crni orah je drvo svjetla. U prvim godinama podnaša postranu za |
| ŠUMARSKI LIST 1/1926 str. 28 <-- 28 --> PDF |
26 Kultura crnog oraha sjenu posve dobro. Na otvorenim površinama, gdje postoji opasnost od mrazova, čuva staro drveće mladu kulturu. U kasnijim godinama crni je orah vrlo osjetljiv spram zasjenjivanja odozgo i sa strane, na sto valja paziti kod uzgoja. Najljepše uspijeva u čistim sastojinama gustoga sklopa. Podnaša smjesu sa cerom, javorom, bukvom, jasenom, brijestom, trešnjom i hrastom. U Čehoslovačkoj ima u lugovima šumarije Bržeclava— Havranohrady (knez Lichtenstein) i mješovitih sastojina crnog oraha i bijelog ili amerikanskog jasena (Fraxinus americana), koje dobro uspijevaju. Amerikanski jasen je otporniji protiv mraza od našeg domaćeg, a što se tiče prirasta, to u nekim položajima dapače premašuje prirast crnog oraha. Drvo crnog oraha naliči u svojoj gradji drvetu običnog oraha. Ima tamno smedju do violetnu smedju srčiku, svjetliji uzan bjelik i fine, teško vidljive sržne trakove. Po tvrdoći spada po stupnju tvrdoće 6 medju srednje tvrdo drvo, po težini medju srednje teško drvo, jer iznosi specifična težina prosušenog drveta 060. I gledom na utezanjei rad drveta zauzima sa 6 posto usušivanja srednji stepen . Dalje je drvo crnog oraha vrlo trajno, lako cjepivo, sjajno, lijepe boje i teksture, lako se obradjuje i vrlo je sposobno za poliranje. Konačno valja spomenuti, da dobro gori, te da ima veliku gorivu snagu. Radi navedenih svojstava stoji drvo crnog oraha u drvnoj industriji visoko u vrijednosti. Upotrebljava se u stolarstvu za izradbu furnira i masivnog pokućtva, u industriji klavira, zrakoplova, kola i vagona, upotrebljavaju ga tokari i rezbari, u puškarstvu služi za izradbu kundaka i t. d. Drvo crnog oraha importira se u velikoj količini iz Amerike, jer produkcija u Evropi ne može pokrivati domaće potražnje. Radi svestrane upotrebivosti i vrijednosti drvo je vrlo skupo, a pošto se u svim granama drvne industrije sve više upotrebljava, diže mu se neprestano i cijena. Prije rata iznosila je cijena trupaca crnog oraha loco Hamburg 200 do 360 kruna po 1 m3. U dinarima u današnjoj valuti iznosilo bi to oko 2200 do 4000 Din po 1 nr. Po podacima Mračeka u »Lesnickâ Prâce« mogli su se prodati godine 1923. u Čehoslovačkoj trupci crnog oraha po 1000 Kč (čeških kruna) za 1 m3 u šumi. U našem novcu iznosio je to u ono doba oko 2500 Din po lm3. Godine 1924. digla se je cijena već na prosječno 1500 Kč za lm8 u šumi, što je iznosilo u našem novcu već oko 3500 Din po 1 nr. a) Qayer — Mayer „Die Forstbenutzung", Berlin 1909. Medjutim navadja G. Hempel — K. Wiltielm u djelu „Die Baume und Straucher des Waldes" za sptc. težinu drveta 54, a za uteranje 5%- Egzaktna istraživanja Janke (1915.) pokazuje ove brojeve: spec. tež. 0-643 do 0-759, prosječno 0-671 za prosušeno drvo. Uredništvo. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1926 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Kultura crnog oraha O prodajnim cijenama orahovog drva u Belju žalibože nemam podataka. Prema gore navedenom cijena drveta crnog oraha veća je od cijene naše slavonske hrastovine. Predpostavlja se, da će se cijena još brzo dizati, jer su velike orahove šume u Americi već jako devastirane, a kultiviranju novih ne posvećuje se dovoljno pažnje. A pošto potražnja sa strane industrije biva sve veća i veća, očekuje se, da će američke Sjedinjene Države uopće zabraniti izvoz orahovine i Evropa će morati pokrivati svoju potrebu sama. Što se tiče kvaliteta drveta u Evropi udomljenog crnog oraha, ne zaostaje ono za amerikanskim nego mu je posve ravno. Osim prvorazrednog drveta daje crni orah lijep prihod i na plodovima. Sjeme upotrebljava se za produkciju ulja, iz zelene lupine pravi se ekstrakt za bojadisanje drveta. Na jedan hektolitar dodje 2000—3000 orasa u težini od 50 do 60 kg. Cijena sjemenu u trgovini sjemenjem bila je u proljeću prošle godine 15—20 Din za 1 kg. Što se tiče spremanja crnog oraha preko zime za obavljanje sadiija u proljeću, preporuča Rebmann nekoliko načina i to spremanje u sanducima, bureću; jamama i na gredicama u zemlji. Na sanducima i buradt probuši se dno i orasi se polože u njih u slojevima sa malo vlažnim pijeskom. Burad se može ukopati u zemlju, a sanduci staviti u suh i zračan podrum. U jame spremaju se orasi u jednom sloju, posipaju sa pepelom i pokriju sa gustom mrežom od žice, radi zaštite od glodavaca. Nad jamom napravi se krov od dasaka, koji se pokrije zemljom. Na gredicama spremaju se orasi na taj način, da se polože jedan do drugoga i pokriju sa 6 do 8 cm debelim slojem zemlje. U mjesecu martu treba spremište pregledati i u koliko bi orasi proklijali, valja ih zaštititi od upliva sunca i spremiti na hladnije mjesto. Pored navedenih načina prezimi sjeme crnog oraha dobro i na taj načm, da se prostre u naslagama na zaštićeno, suho i zračno rnjeoto, u šupe, skladišta itd. Da se radi trunjenja zelene lupine orasi ne upale, valja naslage nekoliko puti promiješati. Sve rasprave i svi izvještaji o crnom orahu i njegovoj kulturi saglasni u tome, da je on radi svojih odličnih svojstava prvorazredno drvo, da zaslužuje svu pažnju i da ga se nastoji kultivirati u svim predjelima koji odgovaraju njegovim zahtjevima. Kubelka kaže u svojoj knjizi »Moderne Forstwirtschaît« kod potanjeg opisa kulture bijelog i crnog oraha doslovno: »Kultura oraha obećaje najobilatije prihode šume, koji se uopće mogu polučiti«. Koliko je piscu ovoga članka poznato, nalaze se u našoj državi stanje sastojine crnog oraha u Sloveniji kod Kostanjevice, na Pohorju, u Baranji na državnom velikom posjedu Belje i u Sremu kod Vukovarskog Vlaste |
| ŠUMARSKI LIST 1/1926 str. 30 <-- 30 --> PDF |
28 Kultura crnog oraha linstva. Prema dobivenim informacijama uspijeva crni orah na Pohorju i u Belju vrlo dobro. Kod vukovarskog vlastelinstva stare su najstarije orahove sastojine tek 27 godina, no uspijevaju vrlo dobro. Prema dosadašnjim lijepim rezultatima, očekuje se, da će i budućnosti uspijevati tako sve do sječne zrelosti, a neke sastojine još i bolje, jer postoje svi uslovi za to. Šef šumarstva kod Vukovarskog Vlastelinstva, šumarski savjetnik g Julio pl. Prandstetter, zainteresovao se je za kulturu crnog oraha i počeo godini 1899. sa pokusima. Prvo sjeme nabavilo se je kod bivše šumske uprave današnjeg državnog velikog posjeda Belje. Postojali su svi uslovi, da crni orah, koji je činio tamo već u ono doba lijepe i dobro uspijevajuće sastojine, i ovdje dobro uspije. Tamošnji klimatski a donekle i terenski odnošaji dosta su slični ovdašnjim, gdje se otprilike jedna trećina vlastelinskih šuma nalazi u Dunavskoj ravnici, dok se ostale dvije trećine nalaz? na sremskoj visoravni, omedjašenoj crtama Vukovar — Vinkovci — Tovarnik — Ilok i Dunavom od Iloka do Vukovara. Nadmorska visina ovog predgorja Fruške gore iznosi 100 — 145 m dok nadmorska visina dunavske ravnice, na kojoj se nalaze vlastelinske šume iznosi 84—91 m. Prvi pokusi sa crnim orahom dobro su uspjeli i zato se nastavilo s njima. Medjutim nije ostalo samo kod pokusa, jer je nastupio važan momenat, uslijed kojega se otpočelo kod Vukovarskog Vlastelinstva sa kultiviranjem crnog oraha u većem opsegu. Kod sastavka prve gospodarstvene osnove za vlastelinske šume god. 1905. uzeto je u program, da se imaju pretvarati mješovite visoke šume manje vrijednih vrsti drveća u čiste sastojine skupocjenog hrasta lužnjaka i da se nastavi sa osnivanjem mješovitih sastojina crnog oraha. Faktično se je i radilo u tom pravcu. Medjutim prije 15 godina počela se je pojavljivati i u vlastelinskim šumama na hrastovim sastojinama u većoj mjeri hrastova medljika (Oidium quercina). Kasnije pojaviše se u njima u velikom mnoštvu i gusjenice leptira gubara (Liparis dispar), često u društvu sa zlatokrajkom (Liparis chrysorrhoea) i hrastovim prelcem (Cnethocampa processionea). Osobito godine 1915., 1916., 1917., 1919. i 1920. one su nastupile u silnom mnoštvu i u nekojim predjelima potpuno obrstile ne samo hrastove sastojine nego i sve drugo drveće, dapače žderale su i travn. Nakon što su obrštene sastojine u prvim proljetnim mjesecima, istjeralo je drveće mjeseca juna ponovno, ali na mladom hrastovom lišću opažena je hrastova medljika. Ako se ona pojavila u tolikoj mjeri, da je uništila sve mlado lišće, onda je stablo uginulo. Ako se pak pojavila jedna i druga šteta, u manjem opsegu, odnosno ako hrastova stabla uslijed samog žderanja gusjenica ili uslijed nastupa medljike sama ne propadnu, bude njihov prirast znatno umanjen. Radi ovih kalamiteta stradale su mnoge hrastove šume, u prvom red»! |
| ŠUMARSKI LIST 1/1926 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Kultura crnog oraha 2& čiste sastojine. Protiv gubara poduzete su kod vukovarskog vlastelinstva nekoje zaštitne mjere i to u jesen uništavanje »guba« (jajašca), na deblu pomoću ocjelnih četki i s proljeća mazanje guba katranom prije izlaženja gusjenica. Potonji način pokazao se je boljim. Ako se pojavi leptir u malom mnoštvu, on odlaže jajašca u hrpicama na donjem dijelu debla i to obično sa južne strane. U slučaju pak da nastupa u velikom mnoštvu, odlaže jajašca prilično visoko na deblu. Mazanje se obavlja pomoću motke, na kojoj; je pričvršćena kičica. Na ovaj način može se sa dobrim uspjehom provesti uništavanje tog velikog štetnika, osobito ako se provede uništavanje na cijelom suvislom kompleksu šuma. Samo od česti provedene mjere ne vode k cilju. Sa uništavanjem guba mora se početi odmah čim se primijeti gubar, da se spreči njegovo brzo umnažanje, jer bi inače posao onda bio teži a uspjeh manji. Radi preduzetih obranbenih mjera ne pojavljuju se u posljednje tri godine u ovdašnjim vlastelinskim šumama gusjenice više u tolikoj množini, uslijed čega i hrastove sastojine toliko ne trpe. Ali hrastova medljika pojavljuje se redovno svake godine u većoj ili manjoj mjeri prema vremenskim odnosima Zato nema izgleda, da će se moći uskoro potpuno zaustaviti propadanje hrastovih šuma. Kad su se počele pojavljivati ove kalamitete godinu za godinom i uništavati hrastove šume, ukazala se potreba, da se promijeni način uzgoja šuma odnosno da se kultiviraju druge vrsti drveća, koje nisu u tolikoj mjeri izložene raznim opasnostima. U prvom redu nisu se više osnivale čiste hrastove šume, nego su se osnivale mješovite sastojine hrasta i drugih vrijednih vrsti drveća. U drugom redu počeo se je više kultivirati orah, jer su, kako je već rečeno, pokusi s njime dobro uspjeli. Sadio se je u prvo doba u smjesi sa hrastom, kasnije i sa cerom, brijestom (poljskim), jasenom, trešnjom a od česti i čistim sastojinama. U posljednje doba se na pošumljenju sa crnim orahom još intenzivnije radi i nastoji, da on zamijeni hrast te postane glavna vrst drveta u vlastelinskim šumama. Danas zapremaju mješovite sastojine crnog oraha i spomenutih inih vrsti drveta kod Vukovarskog Vlastelinstva već oko 1500 kat. jutara. (Svršiti će se). „La culture de „Juglans nigra" en Iougoslavie". Un compte rendu sur les essais faites en Slavonie. Rédaction. |