DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1926 str. 26     <-- 26 -->        PDF

24 Knltura crnog oraha


sjeme u zemlju dublje od 8 do 10 cm, jer se inače zategne klijanje i oteža
razvoj biljčice. Kod sadnje oraha u jesen valja uzeti u obzir, da je bolje,
ako dodje sjeme u zemlju zajedno sa zelenom lupinom, koja donekle štiti
jezgru (osobito pred miševima) a kod trunjenja stvara toplinu i vlagu
A pošto lupina na uzduhu (osobito na toplom) brzo počne trunuti i zaudarati,
te je u ovakom stanju manipulacija sa sjemenjem dosta nezgodna,
valja sjeme što prije sabirati i posaditi.


Drugi način kultiviranja crnog oraha u šumi, nešto skuplji, jest onaj
presadjivanjem biljki. Najbolje je uzeti u tu svrhu jednogodišnje sadnice,
koje podnašaju umjereno prirezivanje korjena i razviju nakon toga
bujno žilje i novu srčanicu. Crni orah stvara u opće jaku srčanicu, koja
može postići već prve godine dužinu do 0.70 m. Mladu biljku valja
okopavati i odstranjivati travu i drugi korov, jer njegovane biljke mnogo
brže rastu. Treba samo pomno paziti, da se stabalca ne ozlede. Ozledjene
biljke istjeraju mnogo adventivnih izbojaka, koje treba što prije odstraniti


Crni orah pokazuje na odgovarajućem tlu vrlo veliki prirast u visinu
i debljinu. Prirast je u visinu osobito u mladosti velik, a kasnije se smanjuje.
Prirast u debljinu velik je i dosta postojan. Bôhmerle navodi, da su
u pokusnom vrtu bečke visoke škole za kulturu tla, koji se nalazi u blizini
1 iadersdorfa kraj Beča, godišnji izbojci postigli visinu od 0.80 m. Cjelokupna
visina 40-godišnjeg stabla crnog oraha u blizini Beča, koje je raslo
na dobrom tlu i ugodnom položaju, iznosila je 15 do 20 metara.


Kod Melnika u Češkoj, u 145 m nadmorske visine, postigla su orahova
stabla na dobrom tlu i toplom položaju u dobi 27—38 godina visinu
20—21 m i prsni promjer 25—32 cm.


U Belju u Baranji ispitivali su naši šumari prirast crnog
oraha i ustanovili, da je neka 40 godišnja sastojina na dubokom, svježem,
pjeskovito-ilovastom tlu u porječju Dunava dosegla visinu od preko 25
m (od toga 15 m čiste deblovine) i prsni promjer 37—41 cm. Oko 75 po
sto cjelokupne drvne mase bilo je sposobno za tehničke svrhe.


Veličina visinskog i debljinskog prirasta ne ovisi samo o svojstvima
staništa, položaju i klimi, nego i o drugim faktorima, kao na pr. načinu
uzgoja, primijenjenim kulturnim mjerama, oštećivanjima atmosferilija i životinja
itd. Zato je potrebno kod uporedjivanja prirasta crnog oraha u
raznim predjelima uzeti u obzir sve ove faktore. Stablo crnog oraha uzraslo
na osamici razvija veliku krošnju — sličnu običnom orahu — dok
u gustom sklopu hita u vis te stvara malu krošnju. Donje grane osuše se
i otpadnu, a debla budu lijepa, čista i pravna.


Da se prepreci stvaranje prevelike krošnje, da se poveća prirast u visinu
i poluči što više čiste deblovine, preporuča se u mladost i odsi