DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1926 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Kultura crnog oraha 2^ jecanje donjih grana. Kod toga valja paziti, da se grane odsijeku glatko i sasvim uz deblo, da može rana brzo zafasti. Čaprljevi, nastali oni us-: ljed prirodnog sušenja ili od odsijecanja donjih grana, brzo zarasćuju i nestaje ih u deblu. Odsijecanje zelenih i odstranjivanje suhih grana treba provesti s proljeća (juni i prva polovica jula), jer kasnije nastale rane dugo ne zarasćuju. Medjutim bolji je gušći sklop nego odsijecanje donjih zelenih grana, jer čaprljevi suhih grana brže i ljepše rastu. Kod preduzimanja kulturnih mjera mora se paziti na to, da prirast u visinu ostane u ravnoteži sa prirastom u debljinu. Ako se stabla u gustom sklopu okresavaju, rastu brzo u vis te ostaju tanka i malene krošnje. Prorede se ne smiju provoditi suviše jako. Obavljati se imaju često i umjereno, pazeći pomno na svako stablo, da mu se da mogućnost što bržeg i ljepšeg razvoja. Ovaj trud bude obilno naplaćen, jer ćemo u dobi od 50 do 60 godina uzgojiti na dobrom tlu lijepa, pravna i čista stabla sa dimenzijama, koje se u drvenoj industriji najviše traže. Ako su povoljne terenske i klimatske prilike može se uzeti za njegovane sastojine crnog oraha ophodnja od 60 godina. Crni orah daje mnogo ljepša i pravnija stabla od običnog oraha. Razlika se vidi osobito onda dobro, ako rastu zajedno u gustom sklopu Pored toga crni je orah otporniji spram vremenskih nepogoda,nego obični Od osobite je važnosti veći stepen otpornosti crnog oraha spram mrazova. Osjetljiv je spram proljetnih, jesenskih, pa i zimskih mrazova, samo na mrazištima i ako mu stanište odnosno klima uopće ne odgovara. Na otvorenim površinama smrzava mu se češće uslijed proljetnog mraza terminalni izbojak. U tom slučaju valja ovoga glatko odrezati i ostaviti za vršiku jedan od najbolje razvijenih sporednih izbojaka. Ostali izbojci neka se prirezivanjem skrate. Što se tiče štete sa strane životinja, štetu prave miševi na posijanom sjemenu i na žilju odnosno stabljiku Pored toga glodju na žilju mladjih stabala i grčice, koje takodjer katkada prouzrokuju veće štete. U reviri ma sa mnogo divljači budu mlade biljke u zimsko doba oštećene po zecevima, a stabalca oguljena u ljetno doba po srnjacima. Na lišću prave štetu hruštevi i neke gusjenice. Medjutim sve ove štete pojavljuju se samo u izuzetnim slučajevima u većem opsegu. One su obično neznatne. Crni orah ima veliku izbojnu snagu iz panja i žilja. Ako bude mlada biljka ozlijedjena, može se staviti na panj. Drvo crnog oraha radja plodom u starosti oko 10 godina, pod vrlo povoljnim prilikama još i prije. Cvate u maju, a plod dozrijeva u septembru. Crni orah je drvo svjetla. U prvim godinama podnaša postranu za |