DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1926 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Eksproprijacija velikoga posjeda koga šumara gledom na stanoviti objekt, za koji je osnova učinjena i za vrijeme za koje je učinjena, — pisanim pozitivnim »zakonom «, o koji se ne smije nitko ogriješiti, dok on vrijedi. Ni posjednik, ni nadzorna vlast! Pošto je to zakon, štiti on od svega i svakoga tako dugo. dok ne bude promijenjen, a u dobro uredjenom gospodarstvu takova se promjena ne može provesti — obzirom na stalnost gospodarstvu postavljenih smjernica — prije nego isteče barem onaj rok (ophodnja), na kojemu je cijeli račun osnovan. S razloga tih nije moguće donositi ni takove nove gospodarske uredjajne operate, u kojima se u meritornoj stvari, donose tek uvjetno takove sankcije, koje mogu da poruše stabilitet osnovnoga gospodarskoga temelja. To vrijedi za osnove (operate), koje će se imati tek da donesu, a u još pojačanoj mjeri, za osnove (operate), koje već dugo vremena postoje. Kako su generalni drvosječni planovi zapravo stvarni, sastavni dio svake osnove, svakog operata, to ni za njih ne postoji mogućnost uvjetnog priznanja, kada se radi o suštini same stvari, koju poznajemo pod pojmom redovitog etata. Svaka gospodarska osnova, te drvosječni i ogojni planovi, mogu da računaju samo sa pozitivnim objektima, dakle stalno raspoloživim površinama i masama i to već u času njihova utvrdjenja. I to je baš taj fakat i najodlučniji razlog, da se već prije samog zakonskog rješavanja onih pitanja, koja se tiču velikog privatnog posjeda, ne može i ne smije naredbenim putem suspendovati pravo viastnosti na pojedinim dijelovima šumskog velikog posjeda. Taj je fakat ujedno i najodlučniji dokaz, da je ustanova čl. 9. ove naredbe nemoguća. Stoga svaki drugi način snabdijevanja zemljoradnika drvom, osim onoga, kojemu smo mogućnost ranije priznati, nije ni pravno ni socijalno opravdan, niti je ekonomski potreban, a pogotovo nije on šumarski strukovno moguć. Shvatamo intenciju, koja ide za tim da se neki šumski objekti ili dije lovi osiguraju za potrebe zemljoradnika ili drugim riječima, da je toni na redbom trebalo stanovite objekte spasiti od onog uništenja, od deva stacije, o kojoj naredba uvodno govori. Ali prema tome izgleda, kao da je bila potrebna tek ova naredba, da se naše šume očuvaju od devastacije. Odnosno izgleda, kao da nema nilakovih drugih zakonskih mogućnosti, da šume očuvamo od uništenja, te da je bila potrebna tek ova naredba, samo da se očuvaju od devastacije barem oni izručeni dijelovi. Ali naprotiv mi znamo dobro, da postoje i te kakove mogućnosti za očuvanje svakog šumskog, na i onog velikog privatnog š svake devastacije, te je to samo stvar sanîe državne vlasti, da pribavi dužno poštovanje postojećim propisima. |