DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1926 str. 46     <-- 46 -->        PDF

44 Praktično uredjivanje šuma
Sada će izračunati zbroj ploha sviju tih sastojina i to napose za Čišćenja
i proredjivanja. Ove sume valja podijeliti brojem godina, u kojima
treba da se sve ove odgojne sječe provedu. Tako će se dobiti ploha,
na kojoj valja godišnje provadjati odnosne
mjere.


Odgojne se sječe mogu odrediti unaprijed najviše za 10 godina. Iza
najdulje jednoga decenija treba sastaviti novu osnovu o medju-užitku.


Često se utvrde ove odredbe samo za 5 do 7 godina, a iza toga
će se vremena narediti nove. Pri tome daje mnogo prednosti način, da
osnove o medju-užicima sastavlja od vremena do vremena egzekutivno
osoblje dakle revirni šumari, pod nadzorom predpostavljenoga ureda.


Hoće li uredjivač još nešto da učini, podijeliće posao odmah medju


pojedine godine razdoblja navodeći sastojine po plosi, pri čemu mu se


nadaje prilika, da prihode izjednači time, da u korištenje svake godine u


vrsti sastojine razne dobi i vrsti drveća.


S j e č n a mjera po masi dobije se množenjem


godišnje plohe sa divnom masom, koja se prema


iskustvu dobije proredjivanjem itd. na 1 hektar u.


Katkada se uredjivač ograničuje na to, da ustanovi etat po masi


samo u postocima glavnoga užitka. Pri tome se izbor sastojina prepušta


sasvim upravnom osoblju. Ovo će nastojati da odgojne sječe odredi što


bliže glavnih sječa, da bi podredjeno osoblje moglo posao lakše nadzi


rat .


Računaju li se svi prihodi iz odgojnih sječa u medju-užitak (tačka a u


ovome članku), iznosi o\aj po prilici 25—35 po sto glavnoga užitka i to


pri ophodnjama od 80 godina na više.


Slučajni se prihodi mogu brojčano ocijeniti samo po mjesnome


iskustvu.


U gospodarskoj osnovi valja istaknuti, broje li se pričuvci u glavni


ili u medju-užitak. Ako se njihova masa pri računanju etata ne uvažava,


računat će se pojedin ovakova korišćenja medju-užitku.


27. Prebirna guma i gospodarenje skupinama.
Prebirno se šumarenje sada još upotrebljava u malim seljačkim šu


mama, u prostranim šumama, koje leže daleko od tržišta, radi čega je


moguće samo unovčenje jačega gradjevnoga drveta, u zaštitnim šumama


i zabranama.


Pri gospodarenju skupinama šuma je sličnoga sastava kao kod pre


birnoga šumarenja.


Pod izrazom »gospodarenje skupinama« razumijevamo ovdje onaj


način gospodarenja, kod kojega su jednodobne sastojine tako malene,


da se geometrički ne snimaju, ali ipak tvore jedinice pri gospodarenju.