DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1926 str. 46 <-- 46 --> PDF |
44 Praktično uredjivanje šuma Sada će izračunati zbroj ploha sviju tih sastojina i to napose za Čišćenja i proredjivanja. Ove sume valja podijeliti brojem godina, u kojima treba da se sve ove odgojne sječe provedu. Tako će se dobiti ploha, na kojoj valja godišnje provadjati odnosne mjere. Odgojne se sječe mogu odrediti unaprijed najviše za 10 godina. Iza najdulje jednoga decenija treba sastaviti novu osnovu o medju-užitku. Često se utvrde ove odredbe samo za 5 do 7 godina, a iza toga će se vremena narediti nove. Pri tome daje mnogo prednosti način, da osnove o medju-užicima sastavlja od vremena do vremena egzekutivno osoblje dakle revirni šumari, pod nadzorom predpostavljenoga ureda. Hoće li uredjivač još nešto da učini, podijeliće posao odmah medju pojedine godine razdoblja navodeći sastojine po plosi, pri čemu mu se nadaje prilika, da prihode izjednači time, da u korištenje svake godine u vrsti sastojine razne dobi i vrsti drveća. S j e č n a mjera po masi dobije se množenjem godišnje plohe sa divnom masom, koja se prema iskustvu dobije proredjivanjem itd. na 1 hektar u. Katkada se uredjivač ograničuje na to, da ustanovi etat po masi samo u postocima glavnoga užitka. Pri tome se izbor sastojina prepušta sasvim upravnom osoblju. Ovo će nastojati da odgojne sječe odredi što bliže glavnih sječa, da bi podredjeno osoblje moglo posao lakše nadzi rat . Računaju li se svi prihodi iz odgojnih sječa u medju-užitak (tačka a u ovome članku), iznosi o\aj po prilici 25—35 po sto glavnoga užitka i to pri ophodnjama od 80 godina na više. Slučajni se prihodi mogu brojčano ocijeniti samo po mjesnome iskustvu. U gospodarskoj osnovi valja istaknuti, broje li se pričuvci u glavni ili u medju-užitak. Ako se njihova masa pri računanju etata ne uvažava, računat će se pojedin ovakova korišćenja medju-užitku. 27. Prebirna guma i gospodarenje skupinama. Prebirno se šumarenje sada još upotrebljava u malim seljačkim šu mama, u prostranim šumama, koje leže daleko od tržišta, radi čega je moguće samo unovčenje jačega gradjevnoga drveta, u zaštitnim šumama i zabranama. Pri gospodarenju skupinama šuma je sličnoga sastava kao kod pre birnoga šumarenja. Pod izrazom »gospodarenje skupinama« razumijevamo ovdje onaj način gospodarenja, kod kojega su jednodobne sastojine tako malene, da se geometrički ne snimaju, ali ipak tvore jedinice pri gospodarenju. |