DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1926 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Praktično uredjivanje šuma


Tek nekoliko takovih skupina tvori sastojinu, ako se one zajedno jasno
razlikuju od drugih. Budući da se svakom skupinom zase gospodari, svaka
se zase njeguje, pomladjuje i siječe, tvori ona jedinicu pri gospodarenju,
a sa stojinske su granice samo pomoćno sredstvo za orijentaciju.


Oba oblika gospodarenja prebirao kao i gospodarenje skupinama
isključuju uredjenje prihoda po plosi, jer nam nije i ne može biti poznata
ploha, koju zauzimaju stabla pojedinih dobnih razreda. Dalja je
osebina okolnost, da se i doba pojedinih stabala i skupina može teško uzeti
kao pomoćno sredstvo pri uredjivanju, jer obično nećemo moći mnogo
hiljada stabala ili skupina pojedinačno ispitati obzirom na doba.


Kod ovih se oblika gospodarenja mora dakle sječna mjera odrediti
po masi, a za dobu stabala moramo u prebirnoj šumi često supstituisati
debljinu. Neće se dakle kazati, da je stablo zrelo za sječu u dobi od 100
godina, nego pri prsnoj debljini od X cm.


Razdjeljene šume kod manjih šuma dano je već mrežom puteva. jaraka
i visinskom razgranom. Mučenje sastojina obavlja se ovdje samo
po jasno vidljivim razlikama u vrsti drveća i dobi.


Vještačko će se razdijeljenje upotrebljavati više pri velikim još neotvorenim
pi´ebirmm šumama, jer ovdje obta>o manjkaju putevi i os´jd´a sredstva
za orijentaciju.


Podlogom će ove podjele biti obično vojne karte (str. -}, a podjela
će se oslanjati na doline i sljemena. Dalje će se podjela na odieie provadjati
prosci ma, lako da nastaju po mogućnosti jednako veliki odjeli od po
50, 100 i više hektara. Oko izlučivanja sastojina obično se neće moći
mnogo da učini. Svakako će se morati snimiti granice ploha, koje nijesu
drvom obrasle, onda plohe obrasle drugim vrstama drveća ili drvećem
jednake dobi. a napose granice probirne šume, koja sadržava staro drveće,
prema mladjim sastojinama, koje još ne daju prihoda.


Prebirni pojas, koji se izlučuje u gorama, obično se dalje ne dijeli.
Ovaj pojas treba od ostale šume, koja služi samo korišćenju, odvojiti
širokim prosjekom.


Sastojinska skrižaljka (str. —), razlikovaće se pri prebirnoj
šumi mnogostruko od one za visoku šumu, kojom se gospodari
sječama. Stupac »vrst drveća i karakteristika sastojine« moraće da sadržava
pobliže podatke o broju dobnih razreda, koji su izmiješani u sa
stojine, dok će stupac »doba« često moći sasvim da izostane. Dai,e razlike
ovise o načinu uredjenja. Osniva li se ovaj na podjeli stabala u
razrede (vidi dalje pod 3), mora se već iz sastojinske skrižaljke razabirati,
koliko stabla svakoga stepena ima u sastojini.