DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1926 str. 48     <-- 48 -->        PDF

46 Praktično uredjivanje šuma
preUredjivanj e prihod a to jest ustanovljeduzima se u prebirnoj šumi na slijedeće načine:
1. Perijodični m ustanovljivanje mnje sječne
drvn e
mjere
ma


se i prirasta . Ustanovljivanje treba da uslijedi na opširnoj podlozi
faktičnim klupiranjem stabala makar od po prilici 15 cm na više.
Isto tako treba prirast ustanoviti mnogim istraživanjima na stablima
razne dobi. Za razrede tanjih stabala i mlade sastojine dovoljna je
procjena.


Prema općem stanju, koje valja procijeniti kao kod gospodarenja
sa sječama (str. —), može utvrdjeni prirast da vrijedi
izravno kao sječna miera. Ima li odviše drveta, može se sjeći
nešto više, ako je drvna zalina premalena, mora se sjeći manje.


Sječna mjera ispita se tako, da se nakon 10 najkasnije 20 godina ustanovijenje
zalihe i prirasta izvrši tačno na isti način kao što
je to bilo prije učinjeno. Pokaže li se pri tome neželjeno smanjenje zalihe,
bila je sječna mjera previsoko odredjena te se mora primjereno da
smanji.


2. P o piščevoj metodi, koja je bila opisana na str. —, može
se etat da izračuna analognim načinom, ako su poznate sve sastojine
i stabla u dobi od više nego V» godina kao i prirast, koji im pripada.
Za ovo je predpostavka, da je ophodnja možda bila usvojena u visini
prosječne dobi mnogih stabala ili je na drugi način (vidi članak 19) bila
odredjena.


Izbrajanjem godova na srednje-debelim stablima ustanoviće se, kod
koje srednje debljine stabla (uvijek mjereno u prsnoj visini) stoje stabla
u dobi od % godina. Sva stabla od ove debljine naviše će se klupirati,
kubisati, odrediti njihova masa i ustanoviti tekući prirast.


Godišnji etat se onda dobije po pravilu: Sadašnjoj masi stabala i
skupina stabala u dobi od više nego % godina pribroji se njihov prirast
za razdoblje od % godina. Zbroj mase i prirasta podijeli se sa %


Ove pod 1 i 2 opisane metode upotrebiće se os c-
b i t o za male šume i pri gospodarenju sa skupinama
stabla. Korisno je, da Le ....^. mjera odredi na ota na
čina te se uzme aritmetička sredina.


3. Kod probirne šume u velikim neotvorenim kompleksima može se
ići još i korak dalje i odredjivanje osloniti na debljinu stabala. Ako je
po odnošajima prodje utvrdjeno, od koje se debljine na više može drvo
najbolje da unovči, drugim riječima, kod kojega je prsnog promjera
stablo zrelo za sječu, upoznati ćemo ponajprije, da su sva najjača stabla
već zrela za sječu, dakle pripadaju sječnoj masi najbliže budućnosti. Očevidno
je, da korišćenje ovih stabala treba raspodijeliti na toliko raz