DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1926 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Praktično uredjivanje šuma dobije, da medjutim iz prvoga nižega stepena po debljini postane jednaki broj stabala zrelih za sječu. Budući pako, da niži debljinski stepeni imaju više stabala od viših, te je naknada izvadjenih stabala više nego dovoljna, to od starijih smijemo izvaditi srazmjerno više stabala. Da ove odnošaje možemo izraziti ispravno brojevima, moramo poznati broj godina, za koji se razlikuju pojedini stepeni debljine. Ako bi n. pr. bili usvojeni stepeni od 5 do 5 te je direktnim istraživanjem ustanovljeno. da stablo od 20 25 30 35 40 cm stoji u dobi od a, a2 as a4 a4 godina, bila bi razlika n dob´ . a pr. izmedju stepena od 30 i 35 cm a, — av M o se predpostavi, da stabla dozrijevaju za sječu pri promjeru od 40 cm i da promjer od 25 cm odgovara po prilici polovini ophodnje, te da je poznat broj stabala u svakome razredu, to se sječna mjera izračuna na ovaj način: Debljinski razredi 25Broj stabala ntMasa primjernog stabla u svakom deblj. razredu k, Doba primjernog stabla u svakom deblj. razredu a, 30 n2 k2 a2 35 40 n3 n, k,, k. aa a4 cm Sječna mjera e — k4 -j — * k3 -)—* = ks -(- -î 2 k, .^ — .^ .^ — .^ a.^ — .. a., — a, U praksi se siječna mjera opreznosti radi ograniči na prva dva člana ili samo na prvi član gornjega obličja. Ako — što je izuzetak — mladji debljinski razred sadržava manje stabala od narednoga starijega, postaće odnosni član u gornjemu obligcu negativan. U takovome slučaju valja za izračunavanje etata upotrijebiti toliko članova obličca, da negativni član još dolazi u račun, te tako prouzrokuje primjereno sniženje etata. Na ovaj način ustanovljenu sječnu mjeru valja uporediti sa ukupnim prirastom (vidi stavku 1) te je prema tome povisiti ili umanjiti I kod ovoga načina uredjenja prihodas") biti će potrebno da se radi kontrole iza nekih rokova stabla ponovno prebroje i prirast izračuna. Etat medju-užitka obično se u prebirnoj šumi ne računa, nego se ukupno korišćenje na drvetu pribroji glavnome užitku. Godišnji se etat izražava pri metodama 1 i 2 samo po masi (obično bez kićevine!), pri metodi 3 ali po brojevima stabala i po masi. Opća i posebna sječna osnova (str. —) neće se moći tako postaviti za vrijeme dulje od 20 godina ili dulje od ophodnji n") Po piscu najprije objelodanjeno . „Oesterr. Vierteljahreschrift ffir Forstwesen" god. 1893., str. 177. |