DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1926 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Na pragu jjedesete 3 (devet godina). U dva maha bili su urednici Vrbanić (1877—1880, 1887— 1891) i Kesterčanek (1881—1886, 1905—1908), Račkoga je za vrijeme bolesti zamijenio Dojković. Svi su urednici vršili uredničke poslove pored svojih zvaničnih dužnosti. Neki su od njih (Vrbanić, Kesterčanek, Kosović, Rački, Marinović, Čeović) vršili još i tajničke radove Udruženja. Samo jedan od urednika, koji je bio poslovni tajnik (Marinović), bio je riješen zvaničnih dužnosti. Redovno je preopterećenost ili slabost zdravlja bila povodom., da je došlo do promjene uredništva. Najveći aktivitet razvijaju oni urednici, koji su bili ujedno i tajnici. To je razumljivo iz osnovnoga zadatka samoga lista, što smo ga već izložili. Zaista se jedan dio uredničkih radova izvještaji o sjednicama i zborovima, predstavke, predloži, saobraćaj sa članovima itd.) poklapa s agendama tajnika. No gledana u perspektivi sadašnjice na j š i r a bila je koncepcija Kesterčanekova. On se nije ograničio samo na to, da Šumarski List bude na izvjesnoj stručnoj visini, nego je tačno uočio kakovu važnost igra šumarska privreda ne samo u užoj njegovoj domovini Hrvatskoj već na čitavom Slovenskom Jugu. Mi koji smo kao njegovi djaci dobro poznavali i visoko poštivali Kesterčanekov nesalomljivi patriotizam, radi koga je bio gonjen čitavoga života, moramo da to i sa ovoga mjesta napose naglasimo. Kesterčaneku je po njegovim riječima do »rada i pregnuća na polju šumarstva sviju hrvatskih krajeva u opće a J ug o s 1 avenskog plemena napose.« (Š. L. 1882/251). On se raduje, što mu je pošlo za rukom sklonuti na saradnju »odlične izvrsne saradaičke sile za susjedne i pobratimske zemlje kao Kraljevinu Srbiju, Dalmaciju i Istru« (Š. L. 1882/252). On je posve tačno obuhvatio, gledajući daleko u budućnost, sve zemlje, u kojima je i ako tada pocijepan živio naš narod. Već u prvom broju, koji izlazi pod njegovom redakcijom, donosi članak »Šumarstvo u kneževini Srbiji« (prema „.....-." 1881 br. 41.). Loji počinje klasično: »Kako je jur priznano, da smo mi Hrvati i Srbi jedan te isti narod . . .« Pored toga on donosi vijesti iz Dalmacije, Slovenije i Bosne. Naročito vidimo toplu uzajamnost, koja se razvija izmedju Zagreba i Beograda Beogradski „....." propagira zagrebački šumarski List (Š. L. 1883./38) i obrnuto Šumarski List preporuča „....." i prenosi iz njega radove (Š. L. 1884798). Dakle u vrijeme Kesterčanekovo počinju u Šumarskom Listu izlaziti prvi radovi iz Srbije (Novaković, Jekić, Lapčević, Todorović). Naročito je mnogo toga preneseno !2„......" Gotovo bi mogli reći, da u to vrijeme postaje Šumarski List u neku ruku zajednički organ hrvatskih i srpskih šumara. U znak priznanja Kesterčanek bude izabran i začasnim članom Srpskog Poljoprivrednog Društva u .Beogradu. Razumljivo je, da je ovaj odnos postao |