DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1926 str. 52 <-- 52 --> PDF |
50 Praktično uredjivanje šuma Osebina je ovdje naznaka na srednji bonitet reducirane plohe, o čemu će biti govora pri odredjivanju etata. Skrižaljka dobnih razreda je pri niskoj šumi sa kratkom ophodnjom obično izlišna, jer će se normalnost bez obzira na sadašnji razmjer dobnih razreda svakako uspostaviti proporcionalnim sječama tokom jedne ophodnje i jer se razmjer dobnih razreda može smatrati normalnim samo onda, ako su na srednji bonitet reducirane plohe u svakome razredu jednake. Samo pri duljim ophodnjama i većem posjedu biti će probitačno postavljanje skrižaljke dobnih razreda i uvaženje ove skrižaljke pri podjeli sječa za prvo vrijeme ophodnje. Dobni razredi obuhvataju 3—8 godina prema trajanju ophodnje koja se time razdijeli na četiri do pet dijelova. Iznosi li ophodnja 20 godina, odgovarati će 4 razreda po 5 godina. Uz ophodnju od 40 godina biti će zgodna podjela u 5 razreda po 8 godina. Vrijeme ophodnje je obično poznato. Ono raste od po prilici 9 do 40 godina. U iznimnim slučajevima hrast dapače i do 50 godina. Za visinu ophodnje odlučne su mjesne prilike, koje uslovljuju mogućnost, da se ovaj ili onaj sortimenat može da unovči. Što se teže može unovčiti kićevina, to dulju ophodnju valja odabrati. Pri tome igraju važnu ulogu vrste drveća, koje na odnosnoj površini rastu i njihova sposobnost tjeranja izdanaka. Hrastova šuma, koja se odgaja u svrhu gulenja kore, vezana je na ophodnju od 14—20 godina. Sječna mjera odredjuje se uvijek po plosi na osnovu proporcijonalne podjele na sječe t. j. na dobrim se bonitetima siječe manja ploha, a na slabijim veća tako da se prihodi u materijalu po mogućnosti izjednače. Primjer neka rastumači postupak. Niskom šumom od 300 ha, koja se sastoji od vrba, topola i joha, gospodari se sa ophodnjom od 15 godina. Normalna ploha godišnje sječe bila bi : p 300:15 20 ha Vrsnoća staništa i sastojine je različna. U prvi (najlošiji) razred spada 15, u drugi 60, u treći 135, u četvrti 30, u peti (najbolji) 60 ha. Prema tome se računa prosječni bonitet: 1 X 15= 15 2 X 60-120 3 X 135 405 4X 30-120 5X 60 300 960 : 300 = 3-2 |