DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1926 str. 65 <-- 65 --> PDF |
........ ........ . ...... 36 dina Ministra Šuma i Rudnika zastupao je pomoćnik gosp. Bogoslav Kosović- Dne 8. XII. t. g. prisustvovao je anketi gosp. Ministar Šuma i Rudnika sa g. generalnim direktorom Miodragom Stamenkovićem i načelnikom Lujom Novakom. Nakon svestrane načelne i specijalne debate o gospodarskom i finansijskom stanju Imovnih Općina, saglasili su se direktori Imovnih Općina u ovim tačkama: Imovne Općine mogu se s obzirom na finansijsko i gospodarsko stanje podijeliti u dvije grupe i to : jedna grupa, koja se nalazi u takovim poteškoćama da će zapeti u najkraće vrijeme njihovo poslovanje, dok kod drugih Imovnih Općina to stanje neće skoro nastupiti. U prvu grupu spadaju: otočka, slunjsko-banska i gjurgjevačka Imovna Općina, a u drugu: petrovaradinska, gradiška, križevačka i ogulinska Imovna Općina. Poteškoće kod svih I. O. dolaze od same segregacije šumskih servituta, koja nije ispravno provedena, zatim od sve većih potreba članova uprave i gospodarstva, koje se potrebe iz redovitih prihoda šuma ne mogu pokrivati, a da se ne dira i to vrlo osjetljivo u šumsku glavnicu. Ovo načimanje glavnice kod pasivnih I. O. otpočelo je već sa njihovim postankom i nastavlja se do danas, ali održanje šuma na apsolutno šumskom tlu, osobito na kršu imperativno zahtijeva najstrožu potrajnost šumskih užitaka, a da sve ne ogoli na ogromnu štetu naroda. Takovo štetno gospodarstvo mora prestati, jer će se inače daljnjim nedopuštenim sječama, koje se čine iz nužde naročito za pokriće tekućih potreba uprave, uništiti šume. Ovo je — po mišljenju ankete — moguće postići samo tako da država 1.) kod cabivnib 1-.. >rih Opçina preazrr.e uprava i plaće, ´´ 2). da revizijom segregacije šumskih služnosti, koja bi se naknadno imala provesti ispravi nepravde počinjene narodu diobom državnih šuma, 3.) ili da današnje vlasništvo šuma krajiških Imovnih Općina predje u državno vlasništvo,a da se način uživanja tih šuma vrati u stanje prije segregacije. U protivnom slučaju ne mogu se pasivne I. O. uzdržavati, a prijeti i opasnost devastacije šuma, koja je vrlo opasna za kraški teren, a nastati će tim, što se stručna uprava i nadzor nad šumama ne će moći vršiti. Zaključeno je da svaka direkcija pasivnih Imovnih Općina izazove zaključak svoga zastupstva po prednjim predlozima i da ga valjano obrazložena i instruisana dostavi Ministarstvu Šuma i Rudnika. Glede poboljšanja sadanjeg stanja gospodarstva i uprave kod I .O. neka direkcija postupi u vlastitom djelokrugu. U vezi s pitanjem Imovnih Općina skrećemo pažnju i na članak gosp Jovana Matica, šumarskog nadsavjetnika, na 17 str. ovoga broja. |