DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1926 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Kultura crnog oraha


U ovoj sastojim nalazi se i nekoliko komada sivog oraha (Juglans
cinerea). Vanjski izgled stabla podsjeća na naš domaći orah, jer nije tako
pravno kao kod crnog oraha, a ima glatku koru zelenkasto-sive boje,
Gledom na visinu stabla obični i sivi orah ravni su si. Plod sivog oraha
je jajolik i sjedne strane zašiljen, sjeme nije ukusno.


Što se tiče mladih kultura crnog oraha, moramo istaknuti nekoje


važne činjenice. U posljednje doba osnivaju se kulture većim dijelom


sjemenom iz vlastitih sastojina. Stabla crnog oraha radjaju ovdje u 8.


do 10. godini. Pokusi sa klijanjem oraha u šumskom vrtu i to sa lupi


nom i bez nje pokazuju klijavost 80—90 posto. Opaženo je, da neke


sjemenke niknu tek u drugoj godini. U koliko ne dostaje za pošumljenje


urod sjemena u vlastitim šumama, kupuje se ono u Belju ili u Satorhely


u Madžarskoj. Ove jeseni iznosila je u Belju cijena crnih oraha zajedno


sa zelenom lupinom 3 Din. po jednom kilogramu franco stanica Beli Ma


nastir.


Što se tiče primjese drugih vrsti drveća o^ahu, pokazali su poku/


da hrast sam radi spomenutih oštećivanja ne može sa njime koračati


uporedo, dok cer, jasen, brijest poljski i trešnja u smjesi dobro uspije


vaju. Zato se uzima sada omjer smjese: 0.5 crnog oraha, a 0.5 pak dru


gih navedenih vrsta. Ovaj omjjer postigne se na taj način, da se posadi


orahovo sjemenje u svaki prvi red, dok se u drugi red posadi žir cera i


nešto hrasta, te biljke jasena, brijesta i trešnje. Na ovaj način kultiviraju


se površine, koje su služile za prelazno poljsko gospodarenje i gdje se


može šuma kultivirati u redovima. Razmak redova iznosi 2.5 m.


Na površinama pak, koje se kultiviraju odmah nakon sječe šume,


- sadi se u proljeću orahovo sjeme (ili se presadjujju biljke iz rasadnjaka),
hrastov i cerov žir, te biljke jasena, brijesta i trešnje u približno jednakim
razmacima.
Prirast mladih kultura vrlo je različit, jer ovisi o mnogim faktorima.


Tako pokazuje n. pr. ispitivanje visinskog prirasta u odjelima, koji leže


u ravnici jedan pored drugoga, koji su bili pošumljeni u gospodarskoj


godini 1924/1925, slijedeće rezultate:


Odjel H 9-a: na jednom dijelu ovog odjlela bio je kultiviran crni


orah u jeseni 1924 godine sadnjom sjemena u redove i to na površini


posijanoj iste godine pšenicom. Biljke su bile od pšenice sprečavane u


rastu i zasjenjivane te se nisu mogle njegovati. Najveći prirast u visini,


iznaša oko 40 cm a stabljike su prilično tanke.


Odjel H 19: crni orah (sjeme) sadjen je u jesen 1924. godine u
redove na površini, koja je isto tako dugo služila za prelazno šumskopoljsko
gospodarenje kao ona u odjelu 9-a. U proljeću 1925. sijao se.
izmedju redova kukuruz kao medjuusjev. Orahove biljke bile su po za