DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1926 str. 20 <-- 20 --> PDF |
100 Kultura crnog oraha kupnicima njegovane (plijevljenje i više puta okopavane), imale su zaštitu sa strane a odozgo nisu bile zasjenjivane. Najveći prirast u visnu iznosi oko 70 cm, a stabljike su dobro razvijene i jake. Odjel H 25: sječa stare šume bila je dovršena u martu 1925 godine. Nakon izvoza drva posadjen je na očišćenoj sječini u aprilu iste godine crni orah (sjeme) i nešto žira. Orahove biljke bile su jedanput okopane i to koncem jula. Najveći prirast u visinu iznosi tek oko 30 cm. Samo kod nekojih biljaka, koje su bile pokusa radi u ljetu dva puta okopane, iznosi prirast u visinu oko 40 cm. Stabljike su medjutim prilično dobro razvijene. Na jednom dijelu odijela H 9-a nalazi se uz spomenutu jednogodišnju kulturu jedna dvogodišnja orahova kultura, u kojoj se već drugu godinu provadjao medjuusjev kukuruza. Najveća visina dvogodišnjih biljki iznosi 150 cm, što predstavlja prosječni godišnji prirast od 75 cm. Biljke su jake i dobro razvijene. Tu valja primjetiti, da su na ovim biljkama u proljeću 1925. godine odrezivanjem odstranjeni sporedni izbojci, tako da je ostao samo terminalni izbojak. Na taj način bio je povećan prirast u visinu i postignuta pravnost stabljike. Iz navedenoga slijedi, da je kultura crnog oraha na obradjivanoj površini i sa medjuusjevom kukuruza najbolje uspjela. To je razumljivo jer moraju zakupnici biljke više puta plijeviti i okapati te potvrdjuje sa raznu strana naglašenu činjenicu, da je potrebna mladim orahovim biljkama pomna njega. U odjelu H 25, pošumljenom odmah nakon sječe, rezultati ne zadovoljavaju tako. Ali valja uzeti u obzir, da je sadjeno sjeme kasno u aprilu i da su bile biljke samo jedanput okopane. Ali odmah se primjećuje razlika izmedju jedanput i dvaput okopanih biljki. Kulturne mjere su dosta skupe i ako se uzme u račun i otpad zakupnine za poljodjelsku kulturu, nastaje u novčanim prihodima velika razlika. Držim da bi bilo umjesno, da se sječine ipak izdaju u zakup za poljsko gospodarenje i to samo kroz par godina. Prve godine nakon sječe moglo bi se izdati tlo za bostane, a već u jeseni iste godine trebalo bi posaditi orah u redove. Druge i treće godine mogao bi se provadjati medjuusjev kukuruza. Na ovaj način razrahlilo bi se tlo, ne bi se moglo istrošiti a mlade biljke imale bi jeftinu njegu. U četvrtoj godini bile bi biljke već tako visoke, da ih trava i drugi korov ne bi mogao gušiti i sprečavati u rastu. Godina 1925. bila je osobito bogata na kiši, pa je i prirast drveća bio neobično velik. U sušnim godinama crni orah lošije uspijeva, naročito ako kultura nije sklopljena i tlo nije zaštićeno podrastom. Slika broj 4. pokazuje jedno stablo crnog oraha u jednoj četirigodišnjoj, mješovitoj, u redove sadjenoj kulturi. Kroz 3 godine naraslo je ono do visine |