DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1926 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Kultura crnog oraha ljepšeg rasta u visinu te uklanjaju stabla drugih vrsti drveća, koja siretaju crnome orahu u rastu. Odstranjivanje donjih grana provadja se tako dugo, dok se ne dobije čista deblovina stanovite duljine, što je svakako ovisno o vrsnoći tla, razmaku pojedinih redova oraha i okresivanju grana. U navedenim odjelima D 34-a i H 44 obavljeno je ove godine zadnje okresavanje grana. Prva sastojina je čista, stara 13 godina, sa razmacima redova 2.50 m i već je sklopljena, dok je druga sastojina mješovita, 15 godina stara, sa razmakom orahovih redova 7.50 m, koji se tek sklapaju (hrast je zaostao). Kao što je vidljivo iz skrižaljke IV. iznosi kod prve dužina čiste deblovine 5.80 m, a kod druge 4.90 m. Kad postigne čista deblovina dužinu od 5 m, nema okresavanje grana više smisla. Stablo se mora početi razvijati u debljinu, da dobijemo što prije jake dimenzije, koje traži industrija drva. Usljed toga počima se sa proredom u redovima crnog oraha u starosti od 10 do 15 godina i to prema razvoju sastojine. Dominirajuća stabla se ostavljaju, a druga odstranjuju, u koliko nisu potrebna za zaštitu tla. Materijal iz prorede upotrebljava se kao kolje za vinograde, stupci za ograde, u kolarstvu itd. U odraslim sastojinama crnog oraha dopušta se napasivanje ovica, pošto je utvrdjeno, da je to za uspijevanje drveća od dobrog upliva, a ovce ne prave nikakve štete. Opaženo je naime, da su na mjestima gdje su noćivale ovce u oborima po sastojini, stabla crnog oraha lišće mnogo dulje zadržala, da se je ono sa svojom tamno-zelenom bojom napadno razlikovalo od lišća orahovih stabala koja su stajala podalje izvan obora, i da je bio urod sjemena na stablima u oboru veći i sjeme krupnije. To je bio dakle uspjeh gnojenja po ovcama. Usljed toga dopušta se sada paša ovaca u orahovim sastojinama za malenu otštetu ili badava uz uvjet, da ovce noćivaju u šumi i da se obor svaki dan premjesti po uputama šumarskog osoblja. U prošloj godini pravili su se i pokusi sa djubrenjem i to sa stajskim te umjetnim gnojem. Medjutim ovaj način gnojenja prilično skup pa bi bila radi toga rentabilnost većeg pothvata nesigurna. U nekojim sastojinama (D odjel 17 i 18) pravili su se i pokusi sa oranjem izmedju redova. Ali pošto se sa strane nalazi dugačko žilje crnog oraha jako plitko, to postoji opasnost, da se ono ozlijedi i napravi možda veća šteta nego korist. Od životinja štetočinaca, koji dolaze u ovim krajevima u orahovim sastojinama, valja spomenuti u prvom redu miševe i grčice, od kojih prvi prave štetu na sjemenu i biljkama, a potonji na žilju mladih kultura. Na lišču pravile su kroz neko vrijeme štetu i gusjenice leptira hrastovog gubara. U drvetu samom našle su se i ličinke od drvotoča, »modro si |