DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1926 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Kultura crnog oraha


ljepšeg rasta u visinu te uklanjaju stabla drugih vrsti drveća, koja siretaju
crnome orahu u rastu. Odstranjivanje donjih grana provadja se tako
dugo, dok se ne dobije čista deblovina stanovite duljine, što je svakako
ovisno o vrsnoći tla, razmaku pojedinih redova oraha i okresivanju grana.
U navedenim odjelima D 34-a i H 44 obavljeno je ove godine zadnje
okresavanje grana. Prva sastojina je čista, stara 13 godina, sa razmacima
redova 2.50 m i već je sklopljena, dok je druga sastojina mješovita,
15 godina stara, sa razmakom orahovih redova 7.50 m, koji se tek
sklapaju (hrast je zaostao). Kao što je vidljivo iz skrižaljke IV. iznosi
kod prve dužina čiste deblovine 5.80 m, a kod druge 4.90 m.


Kad postigne čista deblovina dužinu od 5 m, nema okresavanje grana
više smisla. Stablo se mora početi razvijati u debljinu, da dobijemo
što prije jake dimenzije, koje traži industrija drva. Usljed toga počima
se sa proredom u redovima crnog oraha u starosti od 10 do 15 godina
i to prema razvoju sastojine. Dominirajuća stabla se ostavljaju, a druga
odstranjuju, u koliko nisu potrebna za zaštitu tla. Materijal iz prorede
upotrebljava se kao kolje za vinograde, stupci za ograde, u kolarstvu
itd.


U odraslim sastojinama crnog oraha dopušta se napasivanje ovica,
pošto je utvrdjeno, da je to za uspijevanje drveća od dobrog upliva, a
ovce ne prave nikakve štete. Opaženo je naime, da su na mjestima
gdje su noćivale ovce u oborima po sastojini, stabla crnog oraha lišće
mnogo dulje zadržala, da se je ono sa svojom tamno-zelenom bojom
napadno razlikovalo od lišća orahovih stabala koja su stajala podalje izvan
obora, i da je bio urod sjemena na stablima u oboru veći i sjeme
krupnije. To je bio dakle uspjeh gnojenja po ovcama. Usljed toga dopušta
se sada paša ovaca u orahovim sastojinama za malenu otštetu ili
badava uz uvjet, da ovce noćivaju u šumi i da se obor svaki dan premjesti
po uputama šumarskog osoblja.


U prošloj godini pravili su se i pokusi sa djubrenjem i to sa stajskim
te umjetnim gnojem. Medjutim ovaj način gnojenja prilično
skup pa bi bila radi toga rentabilnost većeg pothvata nesigurna. U nekojim
sastojinama (D odjel 17 i 18) pravili su se i pokusi sa oranjem
izmedju redova. Ali pošto se sa strane nalazi dugačko žilje crnog oraha
jako plitko, to postoji opasnost, da se ono ozlijedi i napravi možda veća
šteta nego korist.


Od životinja štetočinaca, koji dolaze u ovim krajevima u orahovim
sastojinama, valja spomenuti u prvom redu miševe i grčice, od kojih prvi
prave štetu na sjemenu i biljkama, a potonji na žilju mladih kultura.
Na lišču pravile su kroz neko vrijeme štetu i gusjenice leptira hrastovog
gubara. U drvetu samom našle su se i ličinke od drvotoča, »modro si