DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1926 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Praktično uredjivanje šuma 123 Množina, podjela i debljina gornjega drveća vrlo su promjenljivi, radi čega ovdje pri uredjivanju nastupaju često velike poteškoće. Pri svakoj se sječi donjega drveća ostavi — kako je bilo rečeno — nekoliko stabalaca (30—60), da se nadoknadi broj gornjega drveća, jer se istodobno sijeku i nekoja stabla gornjega drveća. Prema tome je dob gornjega drveća obično višekratnik ophodnje donjega drveća. Ako je ova ophodnja n. pr. 15 godina, biti će gornje drveće u vrijeme sječe u dobi od 30, 45, 60, 75, 90 itd. godina. Granica u dobi, koja se odredi za ovo drveće, zove se ophod nja gornjega drveća. Ako bismo u gornjem slučaju n. pr. odredili za gornje drveće kao granicu dobi 90 godina, bilo bi 90 godina ophodnja ovoga drveća, a to je šesterostruko od ophodnje donjega drveća. Vrijeme ophodnje za gornje drveće nesmije i nemože biti jednako za sve vrsti drveća. Za jasen i za bijeli bor biće n. pr. kraće od vremena za hrast. Odredjeno će vrijeme ophodnje doseći pak.> samo neki dio stabala gornjega drveća. Vlasnik će, ako mu trebaju, uzeti i mladja, slabija stabla. Uopće je i teško, da se dob gornjega drveća tača o procijeni . U višim dobnim razredima postaje to sasvim nemoguće. Sve ove okolnosti brane, da se neka izvjesna podjela gornjega drveća po broju, dobi i debljini smatra normalnom i postavi za cilj uredjivanju. Uredjivač će ovdje morati postupati slično kao kod odredjivanja ctata u prebirnoj šumi. Nastojaće, da ustanovi drvn u zalih u i prirast i da perijodičnim kontrolnim snimanjem ispita njihov porast ili opadanje. To vodi onome načinu uredjivanja prihoda, koji je bio opisan u članku 27. pod tačkom 1. Sastojinske se granice podudaraju sa granicama godišnjih sječa donjega drveća. Na svakoj od ovih ploha treba gornje drveće po mogućnosti klupirati stablo po stablo i po tome mase izračunati. Preporuča se, da se pri tome računa masa bez kićevine. U osobito važnim slučajevima će se na pojedinim stablima još posebno ustanoviti i masa donjega za tvorivo sposobnoga dijela stabla. U isto doba sa ustanovljivanjem mase ustanovi se i prirast ili postotak prirasta (str. —). Ako su poznati masa i prirast gornjega drveća, o z n a č i ć e prirast obično i visinu sječne mjere po masi. |