DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1926 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Praktično uredjivanje šuma


Pregledavanjem šume može da se ustanovi, da je zaliha gornjega
drveća prevelika, tako da donje drveće zbog zasjenjivanja slabo uspijeva
te možda više nemože da snabdijeva potrebu vlasnika na ogrjevnome
drvetu. U takvom se slučaju može uz privolu vlasnika povisiti etat i preko
prirasta.


Obratno može prodaja ogrjevnoga drveta postati sve težom. Iz toga
će proizaći namjera, da se gospodari u prilog proizvodnje tvorivog
drveta. što se može učiniti samo povećanjem zalihe gornjega drveća.
U ovome slučaju moraće korišćenje da zaostane za prirastom.


Ako je željeni sortimenat tvorivoga drveta ovisan od stanovite debljine,
može biti korisno stvaranje stabalnih razreda kako je bilo opisano
u članku 27. tačka 3. Broj tehnički zrelih stabala podijeli se u tome slučaju
srazmjerno tako, da ona stabla iza svake ophodnje donjega drveća
budu potrajno zastupana u istome broju.


U uredjenoj srednjoj šumi igra veliku ulogu popunjavanje sastojina
sadnjom i čišćenje od grana.


Dobro je naime da se gornje drveće ne odgaja iz izdanaka nego iz
sjemena. U tu se svrhu na prazninama i sječama donjega drveća, napose
tamo, gdje su bila izvadjena stabla gornjega drveća, posade veće biljke
željenih vrsti drveća, koje valja štititi, da ih donje drveće ne preraste.


Stupac »propisivanja gospodarskih mjera« treba da sadržava odnosne
odredbe kao i propise o čišćenju od grana. Ovo je posljednje
obično neophodno potrebno, ako hoćemo da odgojimo uz rijetko


gornje drveće čisto tvorivo drvo izvjesne duljine t. j . drvo bez kvrga.


Gospodarska se osnova za srednju šumu proteže najmanje
na vrijeme jedne ophodnje donjega drveća. Sječe donjega drveta
ucrtavaju se u nacrtu. Uz svaku sječu treba tačno propisati i mjere, koje
se odnose na gornje drveće, kao: broj i debljinu gornjih stabala, koja
treba pričuvati, način popunjavanja sastojine sadnjom i opseg čišćenja
od grana.


30. Posebni slučajevi uredjivanja šuma.
A) Ekstremno abnormalne šume.


Ako razumijevamo pod normalnom šumom takovu, koja ima obzirom
na odabranu ophodnju normalni razmjer dobnih razreda, normalnu
drvnu zalihu i normalni prirast i u kojoj je poredjaj sječina takav, da se
svaka za sječu zrela sastojina može i posjeći, možemo kazati da normalna
šuma ne postoji i da nemože postojati. Ima dakle samo abnormalnih
šuma. Obično se pako označuju kao abnormalne samo one šume,
koje se osobito udaljuju od slike normalne šume, dakle u prvom redu
one, kojima pojedini dobri razredi sasvim manjkaju. U tome pogledu