DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1926 str. 58 <-- 58 --> PDF |
138 Praktično šumarstvo sobom čvrsto tlo te tako dobija dostatnu bazu za samostalni rad. Lijepi broj knjiga izašlih u štampi Ljesnog Instituta govori, da šumarstvo Rusije korak po korak ide k svome razvitku, napreduje i daje vidljivih tragova svoga progresa. Po naslovima štampanih knjiga vidi se, da su šumarski stručnjaci Rusije uzeli sebi za cilj, kako bi nadopunili i proširili svoju stručnu spremu i spremu onih svojih kolega, kojima su rat i revolucija sprečili normalne studije šumarskih nauka u Ljesnom Institutu. Iz popisa ruskih šumarsko-stručnih djela razbiramo da imamedju njima takovih, koja su čisto naučnog karaktera (Morozov, Oriov, Sukačev, Voljf i t. d.). Dakle napreduje i ruska šumarska nauka. Ima i lijepi broj knjiga za popularizaciju šumarstva. Dakle ruski šumari nastoje da i u narodu probude ljubav za šume i razumijevanje šumarstva. Božja im pomoć ! I. P. I. 1 Praktično šumarstvo I I OBRANA OD GUSJENICA GODINE 1926. (Molba svima). Prošle godine prošao sam trideset i četiri šume i stekao uvjerenje, da u ovoj godini moramo računati sa navalom gusjenica u našim šumama. Glavni je štetočinja gubar (glavonja) a njegova poznata legla, dugoljaste krpice, jajašaca, pokrivene smedjom dlakom poput gube, dadu]se ostrug ti ili premazati. Za struganje može se uzeti 3—4 metra duga motka, na kraju p > oštrena». poput dlijeta. Njom se uspješno služio upravitelj šumarije u Banovoj Jaru g. Bucalić. Može se nasaditi na kraj motke trouglata limena oštrica i njome * rugati (predlog direktora kr. direkcije u Vinkovcima g. P. Prpića). Struganje neka se obavi najdulje do konca veljače, kako bi razvaljena legla mogla biti uništena zimom i vlagom, inače će iz jajašaca prekasno ostruganih hrpica izmiljeti gusjenice koje znadu tjedan a možda i dulje gladovati, dočekati mlado lišće i obrstiti ga. Premazat i mogu se legla različitim tvarima. Načelnik ministarstva Markić priopćio je u listu „Drvotržac" 10. X. 1925. svoje iskustvo u šumi Merolina brodske imovne općine kod Cerne katranisanjem i struganjem. Dao je sa 76.670 stabala ostrugati gubareva legla sa troškom poprečno od Va dinara po stablu a 12.750 stabala premazati sa drvenim katranom. Računa, da je time uništio 1,283,480 legala sa neko 320 milijuna jajašca. Kakovu bi ogromnu štetu bile učinile gusjenice iz tih jajašca izašle ! Trošak katranisanja po stablu iznašao je poprječno 1 dinar. Ovisi o mjesnim prilikama, radnim silama, cijeni i spretnosti tih radnika, koji način da se upotrijebi. Nekoji preporučuju, aa se katranu dolije malo petroleja. Leglo gubara upija petrolej, usmrti jajašca. Na 4 dijela katrana uzima se 1 dio petroleja. Ne valja uzeti suviše petroleja, da tekućina nije prerijetka, da ne curi po stablu. U literaturi se preporučuje i upotreba samog petroleja i to na jednostavni način. Na motku se priveže spužvica, umoči u petrolej i njom legla gubara premaze. Ekonomičniji je način sa posebnom kanticom na motki i otvorom, koji se može prema. |