DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1926 str. 58     <-- 58 -->        PDF

138 Praktično šumarstvo


sobom čvrsto tlo te tako dobija dostatnu bazu za samostalni rad. Lijepi broj
knjiga izašlih u štampi Ljesnog Instituta govori, da šumarstvo Rusije korak po
korak ide k svome razvitku, napreduje i daje vidljivih tragova svoga progresa.
Po naslovima štampanih knjiga vidi se, da su šumarski stručnjaci Rusije uzeli
sebi za cilj, kako bi nadopunili i proširili svoju stručnu spremu i spremu onih
svojih kolega, kojima su rat i revolucija sprečili normalne studije šumarskih nauka
u Ljesnom Institutu. Iz popisa ruskih šumarsko-stručnih djela razbiramo da imamedju
njima takovih, koja su čisto naučnog karaktera (Morozov, Oriov, Sukačev,
Voljf i t. d.). Dakle napreduje i ruska šumarska nauka. Ima i lijepi broj knjiga za
popularizaciju šumarstva. Dakle ruski šumari nastoje da i u narodu probude
ljubav za šume i razumijevanje šumarstva. Božja im pomoć ! I. P. I.


1


Praktično šumarstvo I


I


OBRANA OD GUSJENICA GODINE 1926.


(Molba svima).


Prošle godine prošao sam trideset i četiri šume i stekao uvjerenje, da u
ovoj godini moramo računati sa navalom gusjenica u našim šumama.


Glavni je štetočinja gubar (glavonja) a njegova poznata legla, dugoljaste
krpice, jajašaca, pokrivene smedjom dlakom poput gube, dadu]se ostrug ti ili premazati.


Za struganje može se uzeti 3—4 metra duga motka, na kraju p > oštrena».
poput dlijeta. Njom se uspješno služio upravitelj šumarije u Banovoj Jaru g. Bucalić.
Može se nasaditi na kraj motke trouglata limena oštrica i njome * rugati
(predlog direktora kr. direkcije u Vinkovcima g. P. Prpića). Struganje neka se
obavi najdulje do konca veljače, kako bi razvaljena legla mogla biti uništena
zimom i vlagom, inače će iz jajašaca prekasno ostruganih hrpica izmiljeti gusjenice
koje znadu tjedan a možda i dulje gladovati, dočekati mlado lišće i obrstiti ga.


Premazat i mogu se legla različitim tvarima. Načelnik ministarstva Markić
priopćio je u listu „Drvotržac" 10. X. 1925. svoje iskustvo u šumi Merolina
brodske imovne općine kod Cerne katranisanjem i struganjem. Dao je sa 76.670
stabala ostrugati gubareva legla sa troškom poprečno od Va dinara po stablu a


12.750 stabala premazati sa drvenim katranom. Računa, da je time uništio 1,283,480
legala sa neko 320 milijuna jajašca. Kakovu bi ogromnu štetu bile učinile gusjenice
iz tih jajašca izašle ! Trošak katranisanja po stablu iznašao je poprječno
1 dinar.
Ovisi o mjesnim prilikama, radnim silama, cijeni i spretnosti tih radnika,
koji način da se upotrijebi.


Nekoji preporučuju, aa se katranu dolije malo petroleja. Leglo gubara upija
petrolej, usmrti jajašca. Na 4 dijela katrana uzima se 1 dio petroleja. Ne valja
uzeti suviše petroleja, da tekućina nije prerijetka, da ne curi po stablu. U literaturi
se preporučuje i upotreba samog petroleja i to na jednostavni način. Na motku
se priveže spužvica, umoči u petrolej i njom legla gubara premaze. Ekonomičniji
je način sa posebnom kanticom na motki i otvorom, koji se može prema.