DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1926 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Praktično šumarstvo 139´ potrebi mehanički otvarati i zatvarati te tako regulisati polijevanje petrolejem iz kantice. Kreosotom služe se u Americi, gdje,.kako je poznato, pravi gubar silne štete. Bilo bi dobro i kod nas izvršiti pokuse različitim sredstvima, da se odlu čimo, koji je način za naše prilike najbolji, najjeftiniji. A sada da još spomenem način obrane od gusjenica. U slučaju, da se nisu mogla legla premazati, jer su previsoko, kako to biva kod velike navale, na rubu šume a i za druge gusjenice, imenito gusjenice zlatokraja i kukavičjeg suznika, neka se gusjenice dok su još na okupu štrcaju barijevim kloridom kristalizovanlm, koji je bolji od onoga u prahu. Ta bijela sol stavi se u vrećicu i spusti u vodu, da se rastopi. Potrebno je valjano premješati tekućinu, da bude jednomierna a ne dole gusta i jaka, a gore rijetka i slaba. Da se bolje hvata lišća, dodaje se na 100 1. tekućine 4 kg. melase. Pošto kiša spere tekućinu, ne valja štrcati u kišno doba. U 2°/0 rastopini ona ne škodi lišću, ali polaganije ubija gusjenice, a 4% otopina ofuri slabo lišće ali ubija gusjenice za pola sata. Ovom prilikom upravljam molbu svima, da me pomognu sab taka o gubaru i drugim štetočinjama. Mi znamo već dosta toga o gubaru, ali nekoja pitanja nisu dovoljno razjašnjena a glede nekih postoje oprečna mišljenja. Gubar sa medljikom nigdje ne pravi toliko štete, kao kod nas a uvjeren sam, da ne bi ni kod nas toliko harao, da smo za vremena nastojali oko njegovog valjanog suzbijanja. Što bolje ćemo proučiti gubara, to bolje ćemo znati da od njega čuvamo naše hrastove šume. Velik je to posao za pojedinca. Mnogo bolje i brže će ići, ako više motrilaca na više mjesta u razno doba zabilježe svoja opažanja. To je u interesu uspješne obrane. Evo nekoliko pitanja. 1. Kada izlaze iz jajašaca gusjenice, ostaju li po više dana na leglu bez hrane. Kako dugo ? 2. Kada se izvale prve gusjenice, kada se pokaže prva kukuljica, prvi leptir a kada opet poslednja gusjenica, kukuljica, leptir ? 3. Da li je zapaženo naglo pogibanje gusjenica pojedinih, ili nagomilovanje mlohavih gusjenica od bolesti i kada? 4. Jedan naš čovjek tvrdi, da ženka gubara redovito ispadne Iz kukuljice na zemlju, odanle se penje na stablo. Da li je to tko, gdje i kada opazio? 5. Da li leti ženka, kada? Ne razumijeva se tu samo lepršanje krilima na podlogi, nego pravi let uzduhom. 6. Razmjer broja mužjaka prema ženkama. Kadšto ima vrlo malo ženki. Da li je to u prvoj, drugoj ili trećoj godini navale? 7. Da li vjetar prenaša gusjenice, zanosi leptire? 8. Da li se gusjemce sele, na koju udaljenost, da li prelaze preko vode? 9. Da li jedu gusjenice, ili kukuljice, ili leptire koje životinje ; šišmiši, ptice (koje ?) kukci (osobito kornjaši kao mošćar, šoštar zatim mravi i dr.). 10. Da li se vide uz gusjenice ili kukuljice mala bjelkasta „jajašca" u kupovima, kukuljice sitnih osa najeznica, da li obletavaju oko gusjenica uske, duge, žute, crvene ili crne ose najeznice, da ih nadare jajem, ili izlaze iz kukuljica ? 11. Da li se vide uz gusjenice tamne jajolike kukuljice muha gusjeničark;i, ili one same poput muhe mesare. Ima li njih više, ili osa najeznica? 12. Da li je glavni štetočinja gubar, ili druga gusjenica, jedna ili više ikoja ? |