DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1926 str. 36 <-- 36 --> PDF |
188 Sušenje hrastovih šuma Ing. Karlo Mahr [BeljeJ: Sušenje hrastovih šuma na državnom dobru Belje.1) Pišem ovaj članak u nadi, da će moja mnogogodišnja opažanja doprinijeti raščišćavanju ovoga vrlo važnoga pitanja. Slobodan sam da posve ukratko pred gospodu drugove iznesem svoje mišljenje o kalamitetu sušenja šuma na državnom dobru Belje. Šume državnog dobra Belje mogu se s obzirom na stanište po dijeliti na tri skupine: 1. L u g o v i, to će reći one šume, koje su od korita Dunava i Drave toliko udaljeni, da ih ne zahvataju poplave ovih rijeka, te da podzemna voda ne vrši nikakav upliv sa strane ovih rijeka. 2. Šume po ritovima, to će reći šume, koje su nasipima zaštićene od poplava. 3. Šume u poplavnom području Dunava i Drave. To su one, koje u vrijeme poplave bivaju više ili manje pod vodom. Svoja ću opažanja o poboljevanju i umiranju hrastova (Quercus pedunculata) opisati prema ovim skupinama. To iz razloga, jer se pobo ljevanje i umiranje hrastova različno odigrava u tim područjima a od česti tomu su i različni razlozi. P o 1 u g o v i m a tlo je duboka pjeskovita ilovača. Izuzetak čine neke manje parcele. Po svom bonitetu tlo je prvoklasno. U tim se šumama nalaze hrastove kulture od 1—80 godina i stare hrastove sastojine umješane sa grabom, lipom, brestom itd. Mlade 1—30 godišnje hrastove kulture u svakom su pogledu besprikorne. Oboljenju ili obamiranju nema ni traga. Hrastove kulture srednje starosti (10—80 g.) pokazuju lijep podrast (grab, brest itd.), koji dobro zaštićuje tlo. U njima se paša neizvršuje nikako. Pa ipak stanje tih sastojina za oko šumara, koji pomno posmatra, ne zadovoljava. Odstranjivanjem sušaca sklop je toliko isprekidan, da je ukupni utisak upravo žalostan. Samo nekoliko stabala dosiže starost turnusa (120) godina. Moguće je, da će se ponoviti stanje iz godine 1915,1916, kad je gubar do čista ogrizao sastojinu, a sjeseni medljika poništila druge izbojke i list. Slijedećeg proljeća jedna osamdesetgodišnja hrastova sastojina od neko sto jutara nije uopće više potjerala. ») Sravni u ovom pitanju još i referat o pred ivanju profesor zagrebačkog šumarskog fakulteta odnoso istraživača „Zavoda za šumske pokuse" u ovom broju. |