DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1926 str. 40 <-- 40 --> PDF |
192 Praktično uredjivanje šuma Dr. Ihifnagl-prof. Veseli [Sarajevo]: Praktično uredjivanje šuma. (Svršetak.) 31. Odredjjivanje kićevine i panjevine, gubitka povodom sječe i guljenja kore te faktora za pretvaranje prostornih mjera. Preporučili smo, da u elaboratu o uredjivanju treba da se svi podaci o drvnoj gromadi odnose na masu bez kićevine. Tada će biti potrebno, da se naknadno odredi i masa kićevine. U glavnome užitku možemo računati kićevinu kod omorike i jele sa 8—12%, kod bora sa 7—10%, kod ariža sa 5—8%, kod hrasta sa 8—16%, kod bukve sa 8—15%. U sporednom užitku je prihod na kićevini kod četinjača po prilici za dva puta, a kod listača za polovinu veći od onoga u glavnome užitku. Količina panjevine i žiljevine ovisi u prvome redu od visine panjeva, koja treba da iznosi najviše .% do s/4 debljine panjeva. Odlučna je i okolnost, da li se dobiva žiljevina i do koje debljine ili se krči samo panj bez žila. Prvo je najviše u običaju kod omorike i jele i daje prosječno 14%, drugo kod ostalih vrsti drveća i to u iznosu od 10%. (Ovdje se razumijevaju postoci od nadzemne mase bez kićevine). Za knjiženje sječnih prihoda važno je, da se uzme obzira na gubitak uslijed izrade i guljenja. Gubitak uslijed izrade i guljenja možemo procijeniti sa 2—3 %, a ako je teško plavljenje*) i ako se mjeri na stovarištima, Željezničkim stanicama itd., dapače i sa 5—7 %. Ostave li se panjevi viši od Vb—"U njihove debljine, povisuje se gubitak uslijed izrade za daljnjih 1—5%. Uredjivač uvažava ovaj gubitak tako, da ili izravno smanji sječnu mjeru za ove postotke ili odredi, da pri zavadjanju u gospodarskoj knjizi količini drveta treba pribrojiti gubitak uslijed izrade. Još je važniji gubitak na procijenjenoj masi, ako se neki sortimenti mjere bez kore. Podaci gospodarske osnove odnose se uvijek na drvo sa korom. Tome nasuprot se tvorivo drvo obično mjeri i zaračunava bez kore, a katkada i neki sortimenti ogrjevnog drveta. *) U Bosni zovu radnici dostavljanje kalvana ogrjevnih drva, željezničkih pragova i t. d. od pinja do stalrrh prometala (bacanje, kotrljanje, saonice, suha. točila) „plavljenjem". Napomena prevodiočeva. |