DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1926 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Treći šumarski fakaltet .57 1 a m a. Ta si je osnovna misao već u praksi prokrčila puteve osnivanjem šumarskih fakulteta i ne treba da je mi tek ovdje teorijski branimo. Nije cilj visoke nastave da dade upravnom aparatu okretne izvršivače mehaničkih radova, kojih — rado priznajemo — ima u šumarstvu prilično. Njena je svrha, da da široke elemente teorijskog obrazovanja, pomoću kojega će se mehanički:elementi obrazovanja lako dokučiti u samoj prakr si. Ona treba da oplodjava praktično znanje teorijskim istraživačkim- radom- i da< trajno prima nove pobude za taj rad iz ruku prakse. Cilj visoke šumarske na&tave-mora da.bude dalji.od običnoga »drdlovanja«. Ona mora da ispomogne izgradjivati šumarstvo kao naukn,,kako bi ova-opet donijela, Sto, veće koristi praksi. Dakle podržavanje veze^ šumarsEsta sa bliskim naukamai osnovni je usiov za razvoj nastave-, nauke i prakse; tenjihovih, predstavnika. Ovaj cilj može da poluči šumarska nastava; samo, onda, ako je-mo-< guće održavanje veza sa osnovnim i pomoćnim disciplinam a biološke, matematičko-tehničke i pravno-ekonoov sko-komercijalne prirode. Zato se traže nastavnici-speeijaliste. Ove ne može dati sama šumarska visoka škola. Oni mogu da se nad ju samo na srodnim visokim školama i fakultetima^ Iz ovoga praktički slijedi, da a sjedištu-šumarske visoke škole mora da budu i sve te srodne visoke škole, kakobi se ta veza mogla i održati. Tih veza Sarajevo, koje nema ni univerziteta ni tehničke visoke škole — nemože nikako dati. Savremena visoka šumarska škola treba da se nalazi na raskrs nici željezničkih puteva, kako bi se moglo lahko prilaziti šumskim objektima. Sarajevo je u tom cilju posve nezgodno poradi svoga perifernog položaja i velike udaljenosti od najvažnije saobraćajne linije Beograd, Zagreb, Ljubljana, na kojoj zapravo leži najveća čest za nastavu najvažnijih šumskih objekata. Konačno ujedinjavanje rudarske i šumarske n a? s t »VA; danas je posvema nesavremeno. Ono je bilo razumljivo u njihovim prvim počecima, dok je i rudarstvo imalo sa šumarstvom jednu zajedničku crtu — dok je jedno i drugo bilo empirija i dok je rudarstvo bilo važnije od šumarstva. Golema je razlika izmedju rudarstva i šumarstva. Rudarstvu je cilj da iskoristi izvjesno prirodno blago, koje se nalazi gotovo u tlu. Kad je to iskorišćavanje dovršeno, prepušta se to tlo svojoj sudbini. O njemu niko više ne vodi računa. Šumarstvu nije cilj da samo iskoristi šumu. Njegov je osnovni i najvažniji zadatak daleko veći i dublji. Ono treba da na zemljištu, na kojem je šuma iskorišćena, — stvara novu šumu. Rudar samo eksploatiše — mogli bi reći — on samo žanje plodove, kojih on nije stvarao. Šumar mora da u času žetve vrši i sjetvu. On treba da stvara nova dobra, on treba da producira plodove, koje će opet žeti oni, |