DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1926 str. 50 <-- 50 --> PDF |
202 ........ ..... . .......... dr. aeiwerik . . t kr epil . ui´j . podacimap dobiveulima svojim A . al iz ama tla* iz šuma Cartak Veliki, Mošćenički lug, Mesolina, Klješteniea, Višnjioki Bok, Trstika i dr. U pomeliutim šumama nema podzolisaa j a, ponestatak hranjivih, tvari nije zapažen — ali hrastova se šuma ipak suši. Da je tlo još uvijek zdravo i neisprano potvrdjuje i činjenica, da na tom tlu uspijevaju i gospodarske biljke, koje zahtijevaju kud i kamo više dušika, kalija i fosfora, nego šumsko drveće. Nemoguće je, da bi uzrokom sušenja hrasta mogao biti aciditet tla. Posavska tla su ilovasta, glinenasta tla — teška tla. Ali ona imadu u sebi dovoljne količine vapna (Ca C03 = 10 — 15%). Dakle nije bio opažen ni ponestatak vapna, ni humusa. Omjer smjese vapna i humusa daje tlu veću ili manju rahlost. No i rahlost tla ne igra nikakove uloge. Suma se suši i na rahlom i na zbijenom tlu. Konačno, postoji mišljenje, da poplave i zabarivanje tla mogu štetno djelovati na rast hrasta. Ali i ta pretpostavka nije utvrdjena. Suma se suši i na gredama i po udolicama. Dapače, u šumi »Visoka greda« (novogradiške Imovne Općine) hrastici se više suše na gredi, kojoj visinska razlika prema udolici punih 15 m. Jedino, što bd se moglo uzeti u obzir, kao faktor nepovoljnog učinka, to je pješčana, šljunčasta i sodna podloga tla (donji horizont). Ova bi mogla oslabljivati životnu snagu hrastika i tim pomagati primarnim uzročnicima sušenja hrastovih šuma. Ali i tu činjenicu treba tek dokazati proučavanjem. Svakako se za sad a može ustvrditi, da tlo nije uzrok sušenja hrastika, kako to misli prof. Stebut. Profesor dr. L a n g h o f f e r, entomolog, na osnovu svojih istraživanja u terenu i izvještaja šumarskih ureda došao je do zaključka, da je glavni i pri marni uzročnik sušenja h .rasta — gusjenica g uh ara, zlalokraja, kukavičjeg suznika i četnika. Najveće štete čini gusjenica gubara. Napadaj njihov zna katkada biti tako oštar a broj gusjenica tako velik, da šuma ljeti stoji gola kao sred zime. Prva je katastrofalna navala gusjenica bila godine 1909./1910. Od sedam šumarija Brodske Imovne Opčine stradale su od gusjenica dvije : Cerna i Stari Mikanovci. Nakon te navale moralo je biti posječeno 69.000 m3 hrastovine. Sušenje hrastovih šuma bilo je godine 1910.—1912., 1915.—1918., 1921.—1924. Da bi se mogao predočiti obim sušenja, treba spomenuti, da je Brodska Imovna Općina bila primorana posjeći u godini 1911./12. 58.000, a god. 1916./17. 130.000 suhih hrastovih stabala. Kao sekundarni uzročnik sušenja dolazi medljika . Ali svuda gdje se ona pojavljuje, mogu se lako naći tragovi primarnog štetnika, gusjenice. To ne dolazi u obzir. Statistika govori, da stradavaju hrastove šume periodički. Ne bi moglo biti, da se tlo u tako kratkim perijodama 3 puta pokvarilo i 3 puta poslije toga popravilo. Ne može biti uzrokom sušenja hrastika ni vođa (poplave), jer ima stabala 200 i više godina starih, lijepih uzraslih, a voda ih plavi svake godine. Treba smatrati najvažnijim štetnikom i primarnim uzročnikom gusjenicu gubara te protivu nje treba voditi borbu. (Gusjenicu gubaru lako je prepoznati po bradavicama na hrptu, sredinom 5 para modrih, a iza njih 6 pari smeđje-crvenih). U cilju tamanjenja treba ubrana legla gubarevih- jaja (gubu) skidati struganjem ili mazati katranom sa ´/. petroleja. Brodska Imovna .Općina pokušavala je sa * Baš ove analize, koje — kako je poznato — traže vanredno velik i dugotrajan laboratorijski rad i koje čine naučenjački fundamenat autorovih izvoda, daju i veliku snagu njegovim argumentima. — Uredništvo . |