DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1926 str. 52 <-- 52 --> PDF |
204 ......., ..... . .......... zomorfe ozdo gore, na periferiji stabla brže nego u radijalnom smjeru. (Autor prikazuje čest debla napadnutoga od Agarieusa). Hife gljive nalazimo i u sržnim tracima i trahejama, ali duboko u drvo gljiva ne zadire. Stablo reagira na napadaj Agarieusa stvaranjem zaštitnog sloja iz žute gumozne tvari, koja sprečava Sirenj« hifa. Agaricus napada samo stabla, oslabljena prije po gusjenici i medljici. Po njemu napadnuta stabla gube u donjem svom djelu koru. Micelij uništava kambij i jedan dio bijeli, prekida životni proces stabla. Poradi toga Agaricus-u, kao jednom od uzročnika sušenja hrastika mora biti posvećena velika pažnja. Treba napose istaći, da su hrastovi imali još uvijek dosta životne snage, dok su izdržavali navalu gubara i medljike, ali je napadaj Agaricus-a za njih bio upravo smrtonosan. Upućuje na složenost i povezanost uzročnika sušenja: guejenica, medljike i Agarl´i cuils-ai. Konačno je profesor dr. Petra čić resimirao izvode predavača u ovim tačkama. »1. Prvi uzrok sušenja ne leži u tlu. Ono je uslovljeno nizom uzročnika: gu´bara, medljike (pepelniee) i mednjaôe. 2. Naše se hrastove šume nisu sušile prije zaraze pepelnioe. Direktno liječenje pepelniee u prostranim šumama, uporabom sumpornih preparata, nailazi na nesavladive teškoće u tehničkom i finansijskom pogledu. Prema tome mora ići naše nastojanje za dobro provedenom profilaksom. To će reći cijelo naše postupanje sa hrastovim šumama moramo udesiti u cilju, da predusretamo on o stanje , kod kojega pepelnica može napraviti najviše štete. To ćemo postići: 3. Uništavanjem jajašaca leptirova naročito onih od g u b a . a (Liparis dispar), koji se najčešće javlja i od kojeg se velik dio jajašaca dade uništiti. To uništavanje mora biti bezuslovno obavezno za sve šumovlasnike, uz pomoć državne vlasti. 4. Treba poduzeti sve mjere da spriječimo razmnažanje kukaca u šumama. To ćemo postići, ako pravovremeno, brzo posiječemo i izvezemo ia šume, ma bilo to i uz finansijske žrtve sva polusuha i suha stabla, u kojima se razmnažaju kukci, kao i ona još zelena stabla, iu kojima se pojave kukci. .. Današnje čiste hrastove šume, treba, gdje je samo moguće, pretvarat i u mješovit e podsadjivanjem ili im primješavanjem drugih podesnih vrsti drveća. Barem će nam ove ostati površini, ako se hrast i posuši. 6. Kod osnivanja mladih hrastovih šuma moramo ići za prirod a im pomladjivanje m starih hrastovih šuma. Ni jedna stara hrastova šuma ne smije se posjeći dok nije pomladjena. 7. Vjerojatno je, da bi nejednako stare mješovite šume, uzgojene i sječene opio dnom sječom uz dugo pomladno doba, a na vrlo vlažnim mjestima i prebirno m sječom , bile najotpomiije. Zato preporuča, da ee izbjegavaju jednako stare šume na velikim površinama. 8. U koliko ćemo imati uspjeha sa poznom vrsti hrast a-lužnjaka (Quercus pendunculata var. tardiesima), koji lista u zadnji ; trećini mjeseca maja, kada su mnogi proljetni mrazovi prošli i koji raste još na vu" ;;m mjestima od običnog lužnjaka — treba sačekati rezultate istraživanja. 9. Sve upravno i čuvarsko osoblje mora strogo provadjati propise i voditi posebnu evidenciju za svaku šumu o motrenju štetnih po ava i njihovih uzroka, te redovito izvješćivati svoje vlasti«. I. P. I. |