DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1926 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Broj 4. „Šumarski List" Godina 50 Ing. Oskar Agić [Vinkovci]: Autonomija ili podržavljenje Imovnih Općina.* Potaknut člankom mojega druga šumarskog nadsavjetnika Jovana Matica pod gornjim naslovom i općim pozivom uredništva šumarskog lista, otisnutog u broju 1. godine 1926., rad sam da se još jedared vratim pitanju Brodske Imovne Općine, u čijoj sam šumarskoj službi proveo svoj vijek. U svom pomenutom članku vrlo poštovani pisac napominje da su danas već Krajiške Imovne Općine izgubile pravo bitisanja i to s dva razloga: sa nacionalnog i narodno gospodarskog. Pisac ističe da demokratsko ustrojstvo države ne podnosi dvojako pravo državljana, jer se s tim ustrojstvom kosi opstanak povlaštenih i nepovlaštenih državljana. Po njegovom bi mišljenju za žitelj e ze mljoradnik e moralo odsele postojati jednako pravo na šumske užitke. Svoje izlaganje potvrdjuje činjenicom, što su danas neovlašteni žitelji zemljoradnici t. j . dojakošnji nepravoužitnici jednako doprinijeli svojim žrtvama u krvi sve svoje sile za ostvarenje ujedinjenja i oslobodjenja Srba, Hrvata i Slovenaca. Ova je zamisao doista plemenita i pravedna. Tek moram istaknuti, da je piščev predlog nepotpun. Po njemu se podržava i nadalje nejednakost državljana dok on isključuje obrtnike, industrijalce i sve intelektualce od šumskih užitaka i tako ostavlja velik broj zaslužnih državljana u redu nepovlaštenih. Ako Je baš ujedinjenje i oslobodjenje razlogom izravnavanja u pogledu šumskih užitaka svih zemljoradnika, onda jamačno ima inteligencija još većih zasluga za sretnu provedbu ujedinjenja i oslobodjenja. Misao ovoga čina rodila se u glavama inteligencije, ona je svoje ideale živom riječju i žrtvama ucijepila u duše našega troimenoga naroda, ona je za tu svoju ideju trpila mučeničke muke i svojom krvi natopila bojna polja. Pa ipak uprkos svega toga ona je kod razdiobe šumskih užitaka potisnuta posve u pozadinu. * Ostavljamo naslov članku onakav, kako ga je napisao autor, i ako znamo da on tačno ne označuje ono, što je pisac mislio reći. Pisac raspravlja o pitanju, da li zadržati današnju posjedovnu formu Imovnih Općina ili ih podržaviti. Autonomija je samo jedna čest ovih funkcija, koje izviru iz prava vlasnosti, a odnosi se na upravljanje i gospodarenje. 1 |