DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1926 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Autonomija ili podržavljenje Imovnih Općina


Po narodnoj našoj poslovici: »Jednaka braća, jednake kape« tražila
bi pravičnost, da se svi državljani izjednače i u svojim dužnostima i u
svojim pravima. Dakle da budu odsele svi jednako privilegovani u šum.
skim užitcima, ako se promjeni dojakošnji poredak u uživanju šumskih
prava.


No kod pretresanja pitanja preinake opstanka Krajiških Imovnih Općina
nameće se pitanje, da li je sa pravnog gledišta preinaka uopće dopustiva.
Ako se uvaži postanak Krajiških Imovnih Općina evolucijom u
vremenu, dolazi se do jasnog zaključka da je preinaka opstanka Imovnih
Općina danas barem prostom uredbom egzekutivne vlasti pravno nemoguća.


Današnji pravoužitnici bili su još prije uredjenja vojne krajine, dakle
prije godine 1702. posjednici svih šuma svojeg okoliša, te namirivali nesmetano
sve svoje potrebe na šumskim užitcima iz šuma svojega područja.
Tek nakon više od jednog vijeka iza uredjenja vojne krajine zbijena su
prava šumskih užitaka Krajišnika u zakonske okvire temeljnim krajiškim
zakonima od godine 1807. i od 7. V. 1850., te od 3. II. 1860. i tako postali
ti užitci šumskim služnostima, koje su spomenuti zakoni krajišnicima
za vječita vremena zajamčili.


Ove su šumske služnosti zakonom od 8. VI. 1871. otkupljene tako, d."
su krajiškim pravoužitnicima, te mjesnim školskim i crkvenim općinama
krajiškog područja u vlasništvo predane u jednom dijelu krajiške šume.
Ovaj je olkup proveden na osnovu § 8. i 0. zakona o otkupu šumskih
služnosti od S. VI 1871. u obliku dobrovoljne nagodbe izmedju drživne
vlasti i opunomoćenika krajišnika i Krajiških Općina i tek kad su opunomoćenici
krajišnika i općina nagodbu prihvatili pravno su imovne općine
nastale.


Ovim su pravnim činom t. j . nagodbom postali pravoužitnici i Krajiške
Imovne Općine vlasnicima svih onih šuma i šumskoga zemljišta, koje
su s naslova otkupa šumskih služnosti njima dane. Ovo vlasništvo pravoužitnika,
te mjesnih i crkvenih i školskih općina, ukratko Imovnih Općina,
na njima izlučene šume uknjiženo je kao takovo u javnim gruntovnim
knjigama, te je ono prema postojećim zakonima i državnom Ustavu nepovredivo.
Čim bi se u tim imovno-općinskim šumama podijelilo ma kakovo
pravo užitaka drugim fizičkim ili juridičkim osobama, koje nisu prigodom
sklapanja nagodbe bile pravno ovlaštene na šumske užitke, pogazio
bi se postojeći zakon i grubo povredilo samo pravo vlasništva.


Pošto je nepovredivost vlasništva jedna od stožernih tačaka našega
Ustava, to se nikako niti pomisliti ne može, da se krnji pravo vlasništva
pravoužitnika Krajiških Imovnih Općina putem same egzekutive. Kako
EU zakoni o otkupu i unutarnjem ustrojstvu Krajiških Imovnih Općina ..