DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1926 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Autonomija ili-podržavljenje Imovnih Općina 231


autonomnoj podlozi bili prigodom sklapanja dobrovoljne nagodbe o
otkupu šumskih služnosti uz sam šumski posjed integralni dio predmeta
nagodbe, to se po mojem mišljenju i u sadržaju tih zakona danas ne bi
ništa smjelo jednostrano mijenjati, već je i u tom poslu neophodno nužna
privola samih pravoužitnika.


Dosljedno ovom izlaganju s pravnog je stanovišta jedino opravdana
autonomija Krajiških Imovnih Općina u okviru postojećih zakona. Ova
bi se mogla preinačiti samo u skladu sa zaključcima nosioca dojakošnje
autonomije Krajiških Imovnih Općina t. j . zastupstva Imovnih Općina.


Pravoužitnici Krajiških Imovnih Općina imadu dakle i nadalje ostati
povlašteni vlasnici krajiških šuma svoje Imovne Općine dok hoće takovi
biti, ma da druga njihova braća neće imati iz krajiških šuma užitke, jer
prvi posjeduju zakonom zajamčeno i nagodbom uglavljeno pravo vlasništva
na za njih izlučene krajiške šume.


Summum ius summa saepe iniuria (najveće pravo često je najveća nepravda),
prastaro je pravilo, koje se evo i kod pravoužitničkih šumskih
užitaka obistinjuje.


No nije ovo nerazmjerje u pravima tek samo na šumske užitke ograničeno.
I na drugim je područjima isto tako. Tako n. pr. ima zemljoradnika,
koji su vlasnici većeg zemljišnog posjeda nego što ga trebaju za svoje
uzdržavanje, a drugi zemljoradnici ne posjeduju vlastitog zemljišta ni
toliko, da se oskudno prehrane. Pa ipak se još nitko nije našao tko bi zagovarao
jednaku podjelu zemljišnog posjeda medju sve državljane, već se
svatko mora — u koliko se vlastitim trudom, umijećem i znanjem ne bi
dovinuo do boljih prilika -- prilagoditi prilikama, u kojima se je rodio,
da se poredak ljudskoga društva ne poremeti.


Drugi je razlog, kojim se niječe daljnje pravo opstanka krajiškim Imovnim
Općinama narodno gospodarske naravi, jer se veli da nije nikako
opravdano da šuma stoji na prvorazrednom gospodarskom zemljištu,
koje bi se u poljskoj težadbi mnogo korisnije i unosnije moglo upotrebiti.
Dopuštam, da kod Petrovaradinske Imovne Općine, a možda pojedinačno
i kod drugih Imovnih Općina nekoji šumski predjeli zapremaju
gospodarska zemljišta bolje vrsti. No općenito leže šume Krajiških Imovnih
Općina na apsolutno šumskom tlu, ma da se ovo i prostire u nizinama.
Tako ima Brodska Imovna Općina nešto preko 56.000 jutara hrastovih
šuma u posavskoj nizini, pa od sveg tog zemljišta tek je neznatni
dio na trajno relativno gospodarskom tlu. Ove šume redovito topi u istočnom
dijelu zalazna voda rijeke Save, a u zapadnome dijelu inundaciona
voda potoka sa Psunja i Diljgore, te ih povremeno pretvara u nepregledno
more. Takovo tlo nije za poljsku težadbu podesno a niti će se u
dogledno vrijeme melioracijama moći popraviti.