DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1926 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Autonomija iii podržavl .... imovnih Općina je da privaža potrebito drvo za podmirbu zemljoradnika sa apsolutno šumskog tla u krajeve nizinske i onake brdske, u kojima danas već sječivih šuma nema. Tu je još i druga poteškoća a to su sami troškovi privoza. Ako nestane šume u nizinama na relativnom tlu, moraće se ovamo iz dalekih krajeva drvo privažati i to jamačno na trošak samog trošioca, a ti će troškovi, bojim se, biti toliki, da će malog zemljoradnika prisiliti da se oduči od uporabe drva. Moju ovdje nabačenu misao potvrdjujem iskustvom stečenim u kućanstvu Brodske Imovne Općine. Ona privaža ogrijevno drvo za pokriće potreba svojih pravoužitnika iz prikupljenih vlastitih šuma sa Dilj-gore u posavsku nizinu na daljinu od 60—150 km. te imade silnih poteškoća da tajogrijev priveze, a troškovi režije toliki su, da se pravoužitnici ustručavaju gorivo preuzeti uz naknadu tih režijskih troškova. A koliki bi tek troškovi bili da se drvo u Srem privaža iz planinskih šuma Bosne, Zagorja i Like. Tu još gotovo najodlučnije ulazi u račun vrijeme, u koje se drva žiteijstvu doznačuju, te bih se usudio posumnjati, da će se kod općeg snabdjevanja drvom zbog ogromnih masa rijetko kada poklapati čas predaje drva sa časom potrebe drva. Uočiv sve dojako nabrojene razloge biti će najprobitačnije i najpravednije i za bivše krajišnike i za samu državu da se na današnjem autonomnom ustrojstvu Krajiških Imovnih Općina u bitnosti ništa ne mijenja. Smrću Krajiških Imovnih Općina preuzela bi državna vlast na sebe samo ogromnu brigu i obaveze, te okrnjila i sam dosadašnji prihod državnog fiskusa iz državnih šuma krajiškog područja. Čuju se doduše glasovi, da su Krajiške Imovne Općine kao nedonošče pokadšto malo shodnim postupkom i krivim liječenjem obnemogle i izmoždene tako, da im je već teško sastaviti kraj sa krajem t. j . prihodom na drvu pokriti rashod na drvu. Ali ovake glasine ne mogu danas nikako opravdati negiranje pravne podloge za dalnji opstanak autonomnih Krajičških Imovnih Općina. Poteškoće u ravnovjesju izmedju prihoda i rashoda postoje doista, no one su vjerojatno matematička posljedica geneze Krajiških Imovnih Općina. Kako i moj vrlo poštovani drug šumarski nadsavjetnik Matić u svojem opširnom članku priznaje — što i ja potpisujem, — roditelji su i nastavnici Krajiških Imovnih Općina t. j . zakoni i napuci potpuno još zdravi i dobri. Dakle predleži mogućnost, da će Krajiške Imovne Općine preboljeti časovite krize, te uz razumno i štedljivo gospodarenje, poštenom ljubavi za svoje šume i dovinuti se boljih prilika vlastitom snagom. |