DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1926 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Autonomija ili podržavljenje Imovnih Općina Ovdje sam nabacio, da je vjerojatnim uzrokom poteškoća Krajiških Imovnih Općina sama geneza, jer se je kod njihovog poroda postupalo nekom hitnjom. Kod provedbe otkupa šumskih služnosti Krajišnika nisu svi užici zbrojeni te tada krajišnicima i krajiškim općinama u vlasništvo predane šume u onakoj površini da bi mogle trajno podmirivati sve potrebe ovlaštenika, već je dioba izmedju države i Krajišnika provedena u novčanoj vrijednosti, tako da su šume u polovici te vrijednosti pripale državi a druga polovica Imovnim Općinama. Ovim se je ključem doista dala hitno provesti inventura i dioba šuma, no bojim se, da je taj način za pravoužitnike bio neshodan. Krajišnici ovih krajeva uštinuti su prigodom diobe i time; što su drvne zalihe na površini od 30.000 jutara koje su pripale Investicionalnoj Zakladi, obaška izlučene iz sklopa krajiških šuma, te nisu sadržane u segregacionom operatu. Kod samog ustanovljenja novčane vrijednosti šuma Krajiškog područja prošli su Krajišnici i u tom zlo, što su za njih izlučene šume, koje su radi blizina sela i gradova stavljene u viši razred šumske vrijednosti, nego kompleksi državi pripaliti šuma, koji su udaljeniji od nastanjenih mjesta. Kod takve klasifikacije pušteno je s vida a na uštrb Krajišnika još i to, da je nadzor i čuvanje šuma u bizini sela a k tome još raštrkanih u omanjim predjelima kud i kamo skuplji, te da baš ovi zamašni troškovi čuvanja samu vrijednost šume za kućanstvo imovne općine znatno umanjuju. Ovo moje mišljenje utvrdjuje činjenica, što su se pravoužitničke ogrijevne pripadnosti od postanja Brodske Imovne Općine do danas već u više mahova morale snizivati pak i sad opet predstoji primjena §-a 17, naputka A) zakona od 11. VII. 1881. i stim skopčano umanjenje kompetencija a to ne s razloga što bi se broj ovlaštenih selišta umnožao već što potrajni prihod na drvu iz vlastitih šuma ne dotječe za pokriće užitnim katastrom zajamčenih ogrijevnih pripadnosti. Dosljedno ovome leži, čini mi se, začetak latentne bolesti Krajiške Imovne Općine u ključ i, po kojem je svojedobno izveden otkup šumskih služnosti krajišnika. Izlišno je doduše danas o tom jadikovati, jer je otkup krajiških služnosti u obliku dobrovoljne nagodbe već prije pola vijeka proveden, te je sada za oba kontrahenta nastala zakonska dosjelost. Državna bi vlast sada mogla iz vlastite pobude u provedbi čl. 41 Vidovdanskog Ustava u pomoć priteći Krajškim Imovnim Općinama, te ublažiti po njih štetne posljedice danajskog dara. kojim je „carskamilost" |