DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1926 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Nepotrošive šumske glavnice Prirast vrijednosti sastojine čine tri njena prirasta: kvantitativni, kvalitativni i prirast skupoće (bolje porast cijene drvu). Prva dva prirasta za stare hrastike ne dolaze u obzir, nego je za njih od važnosti samo treći prirast skupoće (Teuerungszuwachs). Mi do sada žalibože nemamo rasprave, koja bi tabelarno i grafički prikazala rastenje cijena hrastovom drvu u zadnja 3 do 4 decenija. Znamo samo to, da cijena hrastovom drvu raste, ali kako, to ne znamo. Kada bi i to znali, uvjeren sam, da bi došli do mnogih korisnih zaključaka u pogledu valjanog gospodarenja sa hrastovim šumama. Za hrastovo se drvo može sigurno reći, da će mu cijena i u buduće rasti, kao što uopće po zakonima nacionalne ekonomije raste cijena rijetkim i skupocjenim dobrima (na primjer zlatu) Sudeći po brzini sječe starih hrastovih šuma, čini se, da se u nas ovaj nacionalno-ekonomski zakon dosta ne uvažuje. To je velika greška i šteta, a još je gore štetnije pisati i dokazivati, da u bržoj sječi starih šuma leži spas kako drvne industrije tako i naše valute (!), kako su to neki stručnjaci pisali. No ipak ima nešto, u čemu se slažem sa mišljenjem g. P. Naime autor kritikujući staru gospodarsku osnovu za šume B. I. O. (1905.), ispravno ističe, da nije valjalo po Hartigovoj metodi izračunavati etat hrastovih šuma nadjeljivajući sve periode sa jednakim drvnim masama od starih i mladih sastojina. Po toj osnovi iznosi etat na redovitom prihodu 82.692 nr, a na vanrednom prihodu 57.527 m,3. Taj vanredni prihod nastao je abog skraćenog uporabnog vremena prestarih hrastika (za bolje sastojine 40 godina, za slabije 20 godina). Iz toga vanrednog prihoda nastala je poslije nepotrošiva glavnica, koja je krajem godine 1917. iznosila 36,500.000 zlatnih kruna. Za tu ogromnu glavnicu veli g. P. na str. 631. ovo: »Sastojala se je dijelom iz domaćih, dijelom iz austro-ugarskih vrijednosnih papira. Tadašnje domaće zlatne krune pretvorio je rat godine 1919. u papirnate po prilici 70 puta manje vrijedne od zlatnih. Danas se na te papire primaju kamati u papirnatim Dinarima, koji su isto tako mnogo manje vrijedni od zlatnih Dinara. Austro-ugrski vrijednosni papiri sastoje se većinom iz obeznica ratnih zajmova. Ovi papiri danas nose samo oko 27.000 Dinara. Kamati vrijednosnih papira, koliko sam upućen, imali bi iznositi po predratnom računu do 600.000 zlatnih ili današnjih 42,000.000 Kruna. Koliki će još biti dobitak na ovim papirima, utvrdit će se riješenjem ovoga pitanja medjunarodnim pravnim putem u koliko ono ne dodje na riješenje reparacionoj komisiji. Za Brod. Im. Općinu je odlučeno, da već sedmu godinu ne računa sa nepotrošnom šumskom glavnicom«. | U ovoj konstataciji zbog sudbine tih glavnica jest glavni otpor piščev protiv vantrednog prihoda, a po ovom i protiv neptrošive šumske |