DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1926 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Nepotrošive šumske glavnice 307 . Općenito je poznato1, da je zakon o imovnim općinama dobar, te ga j sam pisac na više mjesta hvali. Ljudi, koji su taj zakon stvarali, bili su dobri šumarski stručnjaci onoga doba (M. Durst), te su vladali potpuno naukom o uredjivanju šuma, što je dokaz, da su u zakon o Imovnim Općinama uvrstili ustanovu o vanrednom prihodu, koji je bitni uslov za pravilno i pravedno uživanje abnormalnih šuma (gdje stare sastojine prevladjuju), a što nauka o uredjivanju šuma unosi u svoja osnovna pravila. Pa i zakon od godine 1894. i odnosni naputak za sastanak gospodarskih osnova za šume, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom, pozna vanredni prihod i primjerom ga obračunava. Ispravna je ustanova zakona u Imovnim Općinama, koja odredjuie, da se »ranija sječa starih hrastovih šuma smatra izvanrednim prihodom (ausserordentliche Holznutzung) za razliku od redovnog potrajnog užitka «. To je ispravno ne samo sa zakonskog, nego i teoretskog gledišta nauke o uredjivanju šuma, koja ovakove objekte principijelno izlučuje i zasebno ih u njihovoj gospodarskoj funkciji prosudjuje dajući im time neko izvanredno značenje i poklanja im vanrednu pažnju. U nauci o uredovanju šuma poznate su rezerve, pa ćemo u jednom od narednih brojeva o tim rezervama nešto više reći. Toliko neka bude rečeno o tom vanrednom prihodu sa zakonskog i teoretskog gledišta nauke o uredjivanju šuma, a sada ću nešto reći o provadjanju i računanju toga vanrednog prihoda u praksi. Budući da sam službovao kod Petrovaradinske Imovne Općine, to su mi prilike njenih starih šuma prilično dobro poznate, a te su prilike u cijelosti jednake onima kod Brod. I. O. U uredjajnom zapisniku gospodarske osnove, koju je godine 1903. sastavio tadašnji nadšumar-taksator g. Jovo Metlaš uz savjet zaslužnog šefa ove Imovne Općine pck. Pavla Barišića, a koju je osnovu odobrila bivša hrvatska vlada, sadržan je obračun vanrednog prihoda za stare hrastove šume Morovićke i Bosutske šumarije. U tom uredjajnom zapisniku izmedju ostaloga stoji ovo: »Po zakonu od 11. VII. 1891. o Imovnim Opštinama (§ 24^28 nap. A, te po § 40. nap. B), može u šumama biti vanrednog užitka u dva slučaja: a) ako je zbiljna zaliha veća od normalne, pa se prema tomu više siječe, nego što bi se inače sjeklo; b) ako je, zbiljna zaliha jednaka ili manja od normalne, ali se mora sjeći preko etata zbog prestarjelosti najstarijih sastojina. ad a) Ovakovi visci ne nastaju u kratkom vremenu, nego u dugom nizu godina, pa ako su ostali kao baština iza prijašnjih generacija, pravedno je, da kamate te baštine uživa i sadanja i buduća generacija. |