DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1926 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Nepotrošive šumske glavnice ad b) Zakon prdvidja da vanredni užitak može biti i onda, ako je drvna aliha jednaka ili manja od normalne. Ovo nastaje onda, ako ima takovih sastojina, koje se radi svoje trošnosti ne mogu dulje vremena držati, pa se siječe više, nego što to potrajni prihod iznaša. Sve ono dakle, što se preko potrajnog prihoda siječe, jest sječa glavnice, a to se nikako ne smjie potrošiti, nego se ima unovčiti, i utržak kao nuždom u novac pretvoreni dio šumske glavnice za sva vremena ka pitalizirati«. Konstatujući to g. Metlaš u svome operatu dodaje odmah ovo : »Ovo jasno zakonsko odredjenje ne stoji doduše u suglasju sa teorijom, po kojoj bi se taj, u novac pretvoreni dio šumske glavnice smio potrošiti u ono doba, kada se uslijed nezrelosti sastojina bude sjeklo manje, nego što to redoviti prihod iznaša ili makar u ono doba, kada se šumska glavnica uslijed tih sječa, koje su manje od redovitih, u naravi nadopuni do normale «. Ako bi se dakle i moglo osporiti, da se u novac pretvoreni dio šumske glavnice, a to je svakako vanredni užitak, ima ostaviti kao nepotrošiva glavnica za »sva vremena«, neosporno je. a i potrebno je, da ga treba sačuvati makar do onog vremena, koje g. Metlaš označuje. U ovom propisu za uživanje starih hrastika Petrovaradinske I. O. sadržan je po mom mišjenju i naputak za uživanje starih hrastika Brodske Imovne Općine. Kod toga valja istaći, da su na čelu taksacije šuma Petrovar. Im Općine bili odlični šumarski stručnjaci pok. Pavle Barišić i g. Jovo Metlaš, bivši direktor šuma zagrebačke direkcije, koji su kroz decenije intenzivno promatrali fizičko propadanje starih hrastovih sastojina, te došli do zaključka, da propadanje starih hrastika nije tako naglo, da bi to tražilo njihovu bržu sječu. U gospodarskoj osnovi za stare hrastike gore spomenutih šumarija uveli su znatno dulje vrijeme za sječu starih hrastika, koje bi imalo trajati do 1950. g., a koliko znam, taj je rok još više produžen. Zahvaljujući radu ovih svojih zaslužnih činovnika, a kasnije šefova, došla je Petrovarad. Imov. Opć. u srećniji položaj, da će svoje hrastove dulje sjeći od Brod. Imov. Opć. Služeći kasnije u šumarskom odsjeku bivše hrvatske vlade, imao sam priliku da uz vrlo dobrog šumarskog stručnjaka i prerano umrlog Andriju Borošića saradjujem kod obračunavanja vanrednog prihoda za prestare šume Brod. i Petrovaradinske Im. Opć. Kod toga se računalo po zakonu vrlo savjesno i oprezno sa tendencijom, da se za buduće generacije od ovih prestarih šuma što više odvoji i korisno uloži. Razlozi su bili jaki, a tendencija plemenita, a što su poslije toga veliki svjetski dogadjaji to izmijenili, ne može,se ništa u zlo upisati onma, ko i su tako |