DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1926 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Nepotroši.ve šumske glavnice


svoju posebnu i pravnu i gospodarsku narav. Takva se stabla napose ne
mogu smatrati nepotrošnom šumskom glavnicom, jer novac dobiven oc!
plodova zemlje jest po svoj prirodi potrošiv«.


Prije svega valja ispraviti gornje mišljenje g. P., da je u potrajnom
šum. gospodarstvu, koje ovdje dolazi u obzir, zemljište glavni i jedini kapital.
Kod prekidnog gospodarenaj (aussetzender Betrieb) u smislu nauke
šumske statike jest zemljište jedini produktivni kapital, ne uzimajuć;
u obzir troškove uprave i čuvanja, te kulturne troškove. Naprotiv tomu
kod potrajnog godšnjeg gospodarenja (Nachhaltsbetrieb), osim zemljišta
jest postojeća drvna masa, osobito ako potiče od starih sastojina, glavni
šumski kapital, koji je daleko važniji i vrijedniji od kapitala zemljišta. U
zreloj šumi otpada na vrijednost drvne mase 80% i više, dok na vrijednost
zemljišta otpada jedva 20% od sveukupne vrijednosti šume. Da je
tomu tako, dokazom je činjenica, što se gospodarske osnove sastavljaju
u prvom redu zbog procjene mase sastojina i zbog uredjenja uživanja
glavnog kapitala šume — drva, a tek u drugom redu dolazi u obzir kapital
zemljišta, komu pomoću osnove valja uzdržavati njegovu plodnost.
Da se ovo ne bi krivo shvatilo, ističem, da proizvodna snaga šumskog tla
u velike zavisi o dobrom gospodarenju sa šumom. Ta snaga može rasti i
padati, već prema tomu, dali se sa šumom dobro gospodari ili ne. Po tom
dobrota zemljišta nije samo zadani faktor prirode, nego je ona zavisna o
načinu gospodarenja sa šumom.


Od godišnjeg etata uredjene normalne šume ide od prilike 80% na m;-
tu drvne mase, a 20% na rentu zemljišta. Tehnika gospodarenja i principi,
po kojima se poljoprivreda vodi, ne mogu se nikako primjeniti na
šumsko gospodarstvo. Kapitali u šumskom gospodarstvu imaju sasvim
drugo gospodarsko značenje od kapitala u poljoprivredi. U poljoprivredi
ne postoje oštre razlike u vrstima kapitala kao u šumarstvu. Tako na
primjer stoka ekonoma nije u svojoj gospodarskoj funkciji kongruentna
sastojinama u šumi. Stoka sa zemljištem ekonoma u poljoprivredi čini jedan
zajednički kapital; ona se u gospodarskom smislu ne može od zemljišta
ogvojiti, ona se je s njime srasla i čini sa zemljištem gospodarsku
cjelinu. Bez snage stoke ne može ekonom zemljište obraditi, bez djubra
stoke ne može zemlja razne plodove radjati itd.


Posve je drugačije sa drvnom masom sastojina u šumskom gospodarstvu.
Drvna masa sastojina u šumskom gospodarstvu predstavlja jedan
zaseban kapital, koga nauka o uredjivanju šuma i šumarska
statistika zasebno prosudjuju priznavajući kapitalu drvne mase daleko
veću vrijednost i dajući masi veću važnost nego kapitalu zemljišta. Da se
iz šume može potrajno dobivati godišnji prihod, potrebno je da u šumi
ima sastojina od (1-u) godina starih. Sve te sastojine zajedno predstavljaju