DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1926 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Nepotrošive šumske glavnice jedan kapital, koji se u šumi morao kroz decenije i decenije stvarati, a baš ta duljina vremena u stvaranju mase u ekonomskom pogledu predstavlja trošak odnosno kapital, koji se morao nabaviti. Drvna masa najstrijeg dobncg razreda nije ništa drugo nego suma svih godišnjih tečajnih priraštaja sastojina od (1-u) godinu starih, koji priraštaj predstavlja godišnji prihod šume. Iz svega gore rečenog slijedi, da nije dobra gornja argumentacija piščeva protiv vanrednog prihoda odnosno nepotrošivih glavnica Imovnih Općina, što on zemljište uzima kao glavni i jedini kapital šumskog gospodarstva. Iz te krive pretpostavke izveo je autor i kriv zak´jučak, da se do sada vanredni prihod od starih hrastika krivo računao, a po njemu da se nepotrošiva glavnica neispravno stvarala, što u buduće valja da prestane, nego se stari hrastici imaju uživati putem predhvata. Naprotiv tomu iz moga razlaganja izlazi, da se vanredni prihod, kako sa zakonskog, lako i s gledišta nauke o uredjivanju š^ma ispravna računao, a po tom da nepotrošiva glavnica Imovnih Općini osnovana iz vanrednog prihoda, ;ma svoj ris.m d´etre. Ta nepotrošiva glavnica dobila je doduše nezgodno ime »nepotrošiva za sva vremena«. U praksi doduše nije bilo tako, jer su se kamati od te nepotrošive glavnice trošili i od nje same kupovale šume (kameničko vlastelin. Petrovar. I. O. 3000 j . 1908 g.) dok je Brod. Im. O. kupila šume vlastelinstva Pleternica Velika (14.212 jut. u g. 1891); Stražeman (2.729 jut. u g. 1912) i Kaptol (3.122 jut. u g. 1914). A poznata je stvar, da je Brod. I. O. htjela god. 1908. kupiti prostrani posjed kneza Schamburg-Lippe više od 40.00D jut. šuma i oranica, koji se posjed prostirao u srezu virovitičkom i slatinskom. Od toga posjeda kupila je B. I. O. ove godne 7000 jutara vrlo lijepih i mnogo vrijednih mladih hrastovih sastojina u srezu slatinskom. Kako vidimo »nepotrošna šumska glavnica« bila je korisno upotrebljena, pa je bila i bit će od koristi sadanjoj i budućoj generaciji. Da su gg. kritičari »nepotrošive šumske glavnice« znali za gornju korisnu uotrebu njenu, to joj ne bi poricali moralni i pravni osnov na opstanak. Na završetku ovih mojih razmatranja o tom važnom pitanju moram ponovno naglasiti, da se pitanje vanrednog prihoda i nepotrošive šumske glavnice krajiških imovnih općina u prošlosti kod šumarskog odsjeka hrvatske vlade temeljito raspravljalo i oprezno rješavalo, kako je to odgovaralo važnosti samog predmeta i ugledu šumarske nauke. Od onog doba do danas dijeli nas prilično dugački odsječak vremena, pa se može rad šumarskih stručnjaka šumarskog odsjeka hrvatske vlade, kao i rad većine šumara Imovnih Općina, zadnja 2—3 decenija kritički prosudjivati. Ja držim, da je uspjeh njihovog rada u svakom pravcu bio poziti |