DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1926 str. 30 <-- 30 --> PDF |
324 Štete od leda Ing. Seferović [Otok]: v Slete od leda. Još lani opazio sam u šumi Kraplja (Brodska Imovna Općina, šumska uprava Rajevoselo) jednu pojavu, koja je u meni pobudila jače fnteresovanje. Na čitavom jednom povišem dijelu ove šume a paralelno sa obalom Save u širini od cea 80 do 100 metara i na dužini od cea 700 tekućih metara, vidio sam, mladi 6—7 godišnji hrastići u visini od 50—60 cm pol. l.ieni. Na prvi je mah izgledalo, kao da bi neko namjerice tu štetu počinio. Kod tačnijeg osmatranja stvari stekao sam uvjerenje da uzročnika treba tražiti na drugoj strani. Suma Kraplja leži neposredno uz Si Pri svakom većem vodostaju ovaj je srez pod vodom. Na temelju činjenice, da Sava vrlo često ovu šumu poplavljuje, zaključio sam, da te štete moraju biti u vezi sa poplavom. Konačno sam utvrdio da su polomljena stabla stradala od leda. Ova pojava ledoloma proširila se je medjutim ove zime i na drugešume, koje su izvržene poplavnoj vodi rijeke Save. (Gradina, Slavir i Istočne Kusare). Vrijedno je ovo spomenuti već i zbog toga, što slavonske šume u poslijednje vrijeme stradavaju sa mnogo strana. Pored katastrofalnog napadaja gubara (Liparis dispar), zlatokraja (Liparis chrvsorrhoea, hrastovog prelca (Cnethocampa proeessicnea) i medljike (Oidium quercina), pridružuje se evo još i led. U samoj šumskoj upravi Otok Brodske Imovne Općine uništio je led u spomenuta tri sreza oko 400 kat. jutara 3—5 godišnje lijepo uzgojene hrastove šume. Nizinske slavonske šume ovdašnjeg područja stradavaju skoro svake godine od poplave vode rijeke Save. bilo to direktnim ili indirektnim putem. Direktno stradavaju naročito najmladje branjevine. Ako poplavna vodu uhvati biljke u vegetacionoj periodi, ako se ona dulje vremena zadrži, ona ih uguši. Indirektno stradavaju mlade branjevine slavonskih šuma u ..... slučaju, kada nadodje velika voda u proljeću i poplavi pašnjake i livade okolnih sela. Ovom prilikom dolazi u pitanje stoka seljaka, koji obitavaju u ovim krajevima. Zimska suha krma je istrošena, a pašnjaci potopljeni. Da se ovo blago spasi, otvaraju se branjevine na gredama (i ako teška srca) za pašarenje. Kako ovakove branjevine izgledaju poslije ugona marve u njih, nije si teško predočiti. Mlade branjevine propadaju dakle poplavnom vodom u proljeću i jeseni, ili od zuba marve ili od zagušivanja vodom. Ali u poplavnom po |