DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1926 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Štete od ieda 327


Slika 4. prikazuje nam led, koji se je još više spustio, a stablo, kad
je prekoračena granica njegove prevojne čvrstoće, prekršilo se.


Slika 5. predočuje prekršeno stablo poslije otopljenja leda i poslije
potpunog oticaja vode. Donji dio stabla malo se pridigao, a gornji oslobodili
se leda. i; koso ispravio.


Ovo je sudbina svih tanjih stabala. Debljim stablima, koja led nije
mogao saviti, led je i r a n i o koru, k 1 i z u ć i se niz njih.


Ko je vidio ove branjevine prije ove katastrofe i ko ih sada promatra,
taj ne bi vjerovao, da to može biti jedna te ista šuma. Prije bujna
; uzrasla, a sada povaljena i pruža pravu sliku ratišta poslije okršaja gdje
je ostalo mnogo mrtvaca i ranjenika.


Ovaj pritisak leda različito je djelovao na pojedina stabla. Najtanje
bjljke ispod 1 cm promjera ostale su poštedjene, pa se vide neprelomijene
i sasvim savijene prilegle uz zemlju na suhoj travi, koja se u velikoj
količini u najmladjim branjevinama nalazi. Ova trava im je služiia
kao neka sigurna meka podloga, koja je branila ledu, da ih uz tvrdu zemlju
prebije ali i stabla ove delbljine su stradala, gdje nije bilo ovakove podloge.


Najviše su stradala stabla iznad 1 cm do 7 cm prsnog promjera bez
obzira, da li je branjevina gušća ili rjedja. Veliki dio ovih stabala je prelomljen
na dva i više mjesta, pogotovu ona, koja imaju nepravilan i kriv
uzrast.


Stabla preko 7 cm debljine stoje i nije ih led mogao prekršiti, ali im
je sve postrane grane polomio i izranio. Mnoga će od njih uginuti od
ovih rana ili u najmanju ruku neće nikad dati dobro gradjevno drvo.


Mene je ovdje vodio interes uzgoja i čuvanja šume. Ova pojava
mora zabrinuti sve one, koji vode brigu o uspješnom podizanju mladih
šuma u ovim krajevima.


Zabrinjuje to više, ako se uzme u obzir haranje medljike, gubara i
drugih zareznika u odraslijim slavonskim hrastovim šumama. Haranjem
ieda u najmladjim branjevinama dovodi uzgajača u borbeni stav prema prirodnim
kalamitetima već od mladosti, pa sve do prilične starosti slavonskog
hrasta.


Ove od leda poharane površine neće se ni u kojem slučaju moći oporaviti
i bezuvjetno se mora misliti na novo pošumljenje. Moraće se sva
ova stabla staviti na panj, a osim toga izmedju tih panjeva popunjavat!
novini biljkama.


Težak je to zadatak i neočekivani troškovi pošumljenja, s kojima se
nije računalo.


Brodska imovna općina troši na pošumljenje svojih čistina prilične
svote novaca, pa će ovim novim slučajem morati nacrt pošumljenja u koječem
mijenjati. Druge za pošumljenje predvidjene površine moraće se