DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1926 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Nepotrošive šumske glavnice 303 g. P., i stare hrastike od 200—300 godina valja zaista smatrati »jedinstvenim uporabnim objektom«, jer su ih stoljeća odnjegovala, naši predji sačuvali i današnjoj generaciji u amanet ostavili s nepisanim, ali samom po sebi razumljivim testamentom, da ih ne samo za sebe dobro vpotrebi, nego i za potomstvo svoje od njihove velike vrijednosti barem nešto ostavi. Stari slavonski hrastici imadu obilježje prirodnih dobara od neobično velike vrijednosti, ali kratke trajnosti. A zbog te njihove kratke trajnosti ali velike vrijednosti, moralna je dužnost sadanje generacije, da od njihove velike vrijednosti nešto malo odvoji i za poznije generacije svoje ostavi. Dobro opaža autor na str. 505., kad veli: »Za uredjenje šuma imovnih općina nemamo uzora na strani ni kod kuće«. Nadovezujući na ovo što pisac kaže, mogu reći, da bi Nijemci, kad bi imali ovako velike organizacije svoga naroda na prostranoj površini i kad bi raspolagali sa tako velikim kapitalom starih hrastovih šuma, kao što raspolaže Brodska Im. Općina, sigurno od te velike vrijednosti odvojili jedan dio i osnovali zaklade za vječna vremna u korist svojih budućih generacija. Držim, da ne bi oni na dugo i široko raspravljali o suvisnosti takovih zaklada, koje rasprave, kao ova g. P., mogu da pogoduju sadanjoj generaciji u neograničenom uživanju tako velikih i vrijednih dobara, kao što su stare hrastove šume. Poznata je istina, da pravoužitnicima Imovnih Općina i zemlješnih zajednica nije nikada dosta drva, jer ga raionalno ne troše i zbog toga oni sve više traže, da se njima što više doznačuje drva u njihovim šumama, dok bezbrižno budućim svojim generacijama prepuštaju, da za sebe brigu brinu za potrebno drvo. kako najbolje znaju i umiju. U narodu našem moramo uzgajati smisao, da se štedi drvo, jer je štednja uopće prvi uslov našega kulturnoga i materijalnoga napretka . Poznata je činjenica, da je glavna značajka kulturnih naroda štedljivost, koja se ubraja u njihovu prvu vrlinu. Ekstenzivno gospodarenje je jednako rasipanju, a intenzivno gospodarenje je obilježje štednje. O gospodarskoj karakteristici tih starih hrastika izražava se na str. 561. g. P. ovako: »Obratno, skraćeno uporabno doba zbog starosti i slabije kvalitete i teže izdržljivosti neke hrastove šume neka se kao predhvat užije na račun budućega gospodarskog razdoblja«. Kako vidimo, autor govori o skraćenom uporabnom dobu za stare hrastike. Pa kada bi se u ovom smislu moglo govoriti »o skraćenom uporabnom dobu«, logično iz toga slijedi, da za te hrastike mora da postoji i nekakovo normalno uporabno doba. Dalje, ja držim, da se kod starih hrastika ne može teoretski govoriti o »skraćenom« ili «neskraće |