DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6/1926 str. 34     <-- 34 -->        PDF

..... . .......


1 ..... . ....... |


Internacionalni Šumarski Kongres u Rimu održan je u vrijeme od 29- aprila
do 5. maja ove godine.


Kongres je otvore n svečanim načinom dana 29. aprila 1926. u 10 i po
sati (u teatru Kvirino) — u prisutnosti talijansko g kralja, pokrovitelja
kongresa, i ministra predsjednika Mussolini ) a, začasnog predsjednika kongresa
— govorom talijanskog ministra narodne privrede, B e 11 u z o - a, i de
Miehelis-a , predsjednika internacionalnog instituta za poljoprivredu, iza
kojih su redali ostali običajni pozdravni govori.


Faktičn i ra d kongresa počeo je 29. aprila u 15 sati time, što su počele
da rade pfajedine sekcije. Taj je rad trajao sve do 4- maja 1926., a radilo se
i prije i poslije podne.


Kongres je zaključe n sjednicom plenuma dana 5. maja 1926. u 18
sati. Na toj sjednici prihvaćene su rezolucije donesene u pojedinim sekcijama. Kod
toga su učinjene i neke manje izmjene.


Zvanične ekskurzije održane su dana 1. i 2- maja u Apenine (Valombroza)
i Firenzu (Viši šumarski institut).


Rezulta t ovoga zaista velikog šumarskog Kongresa mora se označiti
kao vanredno uspio. Na kongresu su bile zastupane ove države odnosno zemlje:
Argentina, Austrija, Belgija, Brazilija, Bugarska, Danska, Egipat, Ekvator, Estonija,
Filipini, Finska, Francuska, franc, zapadna Afrika, Alžir, Indokina, Maroko, Tunis,
VeBka Britanija i Australija, Kanada, Britanska Indija, Nova Zelandija, Cipar,
Irska, Grčka, Ugarska, Italija, Njemačka, Kirenaika, Somali, Tripolis, Japan,
Letonska, Litva, Luksemburg, Meiko, Norveška, Panama, Holandija, Holandijska
Indija, Peru, Perzija, Poljska, Portugal, Rumunjska, Jugoslavija, Švedska, Švajcarska,
Čehoslovačka, Turska, Čile, Kina, Ujedinjene Američke države, Urugvaj,
Savez Sjovjetskih Republika, Španija. Dakle svega 58 država odnosno zemalja.
Broj učesnika bio je nešto preko 900. Broj pismenih referata dosegao je 250. Neki
referati, koji su stigli poslije zakazanog roka, nisu mogli biti spremljeni štampom
za sam Kongres, no ući će u akta Kongresa.


Zvanična delegacija, koja je reprezentovala našu državu, bila


je sastavljena ovako: gg. ing. Miodrag Stame n ković , generalni direktor.


dr. Gjoka Jovanović, profesor univerziteta, ing. Milan Marinović, in


spektor, ing. dr. Josip B a 1 e n inspektor, ing. Milan M a n o j 1 o v i ć sekre


tar iz Beograda i dr. Aleksandar Ug r en o v^ć. profesor univerziteta iz Za


greba.


Naša država dobila je jedno podpredsjedničko mjesto u drugoj komisiji (Ugre


nović) i reprezentovala se jednim referatom (Ugrenović: »La législation forestiere


en Yougoslavie«), koji je štampan kao edicija kongresa.


Pored redovnih referata iznesen su pred učesnike kongresa još i brojne


publikacije pojedinih država, koje su priredjene u cilju informativnom ili propa


gandističkom. Takove su publikacije priredile: Italija, Čehoslovačka, Japan, Špa




ŠUMARSKI LIST 6/1926 str. 35     <-- 35 -->        PDF

..... . ....... 385


nija, Litva i Jugoslavij a (statistika), blagodareći nastojanju Generalne Direkcije
Šuma pri Ministarstvu Šuma i Rudnika.


Zasebna predavanj a održala je Čehoslovačka (profesor Stoklasa),
Švedska i Italija. Naročito se ističe vrijednost predavanja, što su ga udesile Švedske
zajednice »Svenska Skogsvardsfôrenningen«. Tim se filmom uspješno propaguje
šumarstvo (uzgoja biljaka u šumskim vrtovima, splavarenje i obrana od šumskih
požareva). Povodom toga sa strane jednog učesnika naše delegacije, predloženo
je Ministarstvu Šuma i Rudnika, da se po jedan takav film nabavi za fakultete
u Beogradu i Zagrebu, kako bi se tim načinom mogla vršiti ne sa:uo propaganda
u interesu šumarstva, već bi se ta serija slika mogla upotri´ebiti i za nastavu.


Velika vrijednost održanog internacijonalnog šun-iskiog kongresa leži još
i u tene. ?to jt cn dao poticaj i priliku, da je pokrenu; i pred š;roku javnost iznesen
velik broj savremenih šumarskih pitanja. Referati i publikacije iznesene
pred kongres sačinjavaju jednu golemu šumarsku knjižnicu.


Pored toga kongres je omogućio sklapanje ličnih poznanstava i veza šumar


skih stručnjaka čitavoga šumarskog svijeta, koje vrijede više no sav zvanični kon


takt. Naročito je važno, da su se upoznali medju se šumari slavenskih država Če


hoslovačke, Poljske i Jugoslavije. To poznanstvo nije bilo samo prolazne prirodp.


Prigodom pregovora sa Čehoslovačkom i Poljskom položen je kamen-temeljac ti


ješnjoj saradnji šumara ovih naroda. Sa strane čehoslovačke delegacije iznesena


je misao, da se šumari Slaveni odnosno njihove stručne i staleške organizacije što


tješnje medju se povezu. Sa strane naše delegacije predložen je čehoslovačkoj i


poljskoj delegaciji, da se to pitanje, koje je u prvom redu staleško, riješi spora


zumno sa šumarskim udruženjima pojedinih država, da Čehoslovačka, koja je


uzela inicijativu u ovom predmetu, uputi po svom centralnom Šumarskom Udru


ženju zvaničan predlog Jugoslavenskom Šumarskom Udruženju u Zagrebu i neka


ga pozove, da ono odredi opunomoćenike, koji će ga kod tih pregovora zastupati.


Prilikom Internacijonalnog Šumarskog Kongresa u Rimu održana je i kon


ferencija Šumarske Lige Zemalja Sredozemnoga Mora (5. maja 1926. u 9 sati). Na


toj konferenciji Ugrenović kao podpredsjednik i kao zvanični delegat Ministarstva


Šuma i Rudnika i zavoda za šumske pokuse u Zagrebu, predložio je plenumu, da


se naredna konferencija Lige (god. 1928-) održi na području naše države, te da


se tom prilikom organizuju stručne ekskurzije u naše šume. Pošto je takav pred


log naknadno stavio i predstavnik Španije, došlo je do glasovanja, kod kojega je


naš predlog prihvaćen.


Cilj ovoga pohoda u Jugoslaviju jest, da se strani stručnjaci upoznaju sa prilikama
našega Krša, teškoćama njegovog zašumljivanja i sa šumama netaknutoga
Krša, te da eventulno zadju i u neke druge naše šume. Potrebno je da ova konferencija
ispane što dostojnije. Zato je nužno da se već sad započne sa radom
oko spremanja. Potrebno je organizovati sa strane Ministarstva Šuma i Rudnika
rukovodstvo toga rada, osigurati potrebna novčana sredstva, angažovati dovoljan
broj stručnih radnika naših fakulteta, instituta, udruženja i praktičnih šumara, te
spremiti jednu publikaciju o našem Kršu na francuskom jeziku.


Prilog proučavanju izvoza i uvoza šumskih produkata u kraljevini Srba,
Hrvata i Slovenaca za god. 1919.—1924—5«, »Šume u kraljevini Srba, HrvataSlovenaca. Prilog šumarskoj statistici, s 4 kartograma i 22 slike«. (Vidi literaturu).


3