DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1926 str. 35 <-- 35 --> PDF |
..... . ....... 385 nija, Litva i Jugoslavij a (statistika), blagodareći nastojanju Generalne Direkcije Šuma pri Ministarstvu Šuma i Rudnika. Zasebna predavanj a održala je Čehoslovačka (profesor Stoklasa), Švedska i Italija. Naročito se ističe vrijednost predavanja, što su ga udesile Švedske zajednice »Svenska Skogsvardsfôrenningen«. Tim se filmom uspješno propaguje šumarstvo (uzgoja biljaka u šumskim vrtovima, splavarenje i obrana od šumskih požareva). Povodom toga sa strane jednog učesnika naše delegacije, predloženo je Ministarstvu Šuma i Rudnika, da se po jedan takav film nabavi za fakultete u Beogradu i Zagrebu, kako bi se tim načinom mogla vršiti ne sa:uo propaganda u interesu šumarstva, već bi se ta serija slika mogla upotri´ebiti i za nastavu. Velika vrijednost održanog internacijonalnog šun-iskiog kongresa leži još i u tene. ?to jt cn dao poticaj i priliku, da je pokrenu; i pred š;roku javnost iznesen velik broj savremenih šumarskih pitanja. Referati i publikacije iznesene pred kongres sačinjavaju jednu golemu šumarsku knjižnicu. Pored toga kongres je omogućio sklapanje ličnih poznanstava i veza šumar skih stručnjaka čitavoga šumarskog svijeta, koje vrijede više no sav zvanični kon takt. Naročito je važno, da su se upoznali medju se šumari slavenskih država Če hoslovačke, Poljske i Jugoslavije. To poznanstvo nije bilo samo prolazne prirodp. Prigodom pregovora sa Čehoslovačkom i Poljskom položen je kamen-temeljac ti ješnjoj saradnji šumara ovih naroda. Sa strane čehoslovačke delegacije iznesena je misao, da se šumari Slaveni odnosno njihove stručne i staleške organizacije što tješnje medju se povezu. Sa strane naše delegacije predložen je čehoslovačkoj i poljskoj delegaciji, da se to pitanje, koje je u prvom redu staleško, riješi spora zumno sa šumarskim udruženjima pojedinih država, da Čehoslovačka, koja je uzela inicijativu u ovom predmetu, uputi po svom centralnom Šumarskom Udru ženju zvaničan predlog Jugoslavenskom Šumarskom Udruženju u Zagrebu i neka ga pozove, da ono odredi opunomoćenike, koji će ga kod tih pregovora zastupati. Prilikom Internacijonalnog Šumarskog Kongresa u Rimu održana je i kon ferencija Šumarske Lige Zemalja Sredozemnoga Mora (5. maja 1926. u 9 sati). Na toj konferenciji Ugrenović kao podpredsjednik i kao zvanični delegat Ministarstva Šuma i Rudnika i zavoda za šumske pokuse u Zagrebu, predložio je plenumu, da se naredna konferencija Lige (god. 1928-) održi na području naše države, te da se tom prilikom organizuju stručne ekskurzije u naše šume. Pošto je takav pred log naknadno stavio i predstavnik Španije, došlo je do glasovanja, kod kojega je naš predlog prihvaćen. Cilj ovoga pohoda u Jugoslaviju jest, da se strani stručnjaci upoznaju sa prilikama našega Krša, teškoćama njegovog zašumljivanja i sa šumama netaknutoga Krša, te da eventulno zadju i u neke druge naše šume. Potrebno je da ova konferencija ispane što dostojnije. Zato je nužno da se već sad započne sa radom oko spremanja. Potrebno je organizovati sa strane Ministarstva Šuma i Rudnika rukovodstvo toga rada, osigurati potrebna novčana sredstva, angažovati dovoljan broj stručnih radnika naših fakulteta, instituta, udruženja i praktičnih šumara, te spremiti jednu publikaciju o našem Kršu na francuskom jeziku. Prilog proučavanju izvoza i uvoza šumskih produkata u kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca za god. 1919.—1924—5«, »Šume u kraljevini Srba, HrvataSlovenaca. Prilog šumarskoj statistici, s 4 kartograma i 22 slike«. (Vidi literaturu). 3 |