DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1926 str. 36 <-- 36 --> PDF |
386 Literatura „Glasnik za šumske pokuse". (Annales pro experimentis fo re s ti ci s). Zagreb 1926. Izašao je prvi svezak naučnih publikacija „Zavoda za šumske pokuse u Zagrebu" u redakciji prof. dr. A. Levakovića, predstojnika po menutoga zavoda. Ovom edicijom iznose se pred naučnjačku i stručnu javnost dosadanji rezultati rada Zavoda odnosno njegovih članova. Sam Zavod zapravo je posve mlad. Formalno je osnovan pod konac 1921. a mogao je početi sa organizatornim radom tek s proljeća 1922. Prebrodivši sretno prve budžetne teškoće, boreći sa nestašicom prostorija, bez ijedne stručne pomoćne sile, uspjelo je postaviti osnove zavodskoj knjižnici a tek godine 19^5. mojlo se pristupiti terenskome radu. Shvatajući svu širinu i važnost svoga zadatka, zavod je težište svoga rada položio na istraživanja o uzrocima sušenja slavonskih hrastika. Uprkos posve mašnje nestašice pomoćnih stručnih organa, Zavod je izaslao . teren članove svoga stručnoga vijeća u cilju proučavanja sušenja hrastika. Rezultati toga prou čavanja prikazani su u „Glasniku" u ovim radovima : Prof. dr. A. Petračić : ,0 uzrocima sušenja hrastovih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji. Prof. dr. A. Seiwerth : „Suše li se slavonski hrastovi zbog promjena tla"? Prof. dr. A. Langhoffer: „Gubar, i sušenje naših hrastovih šuma". Dr. V. Škorić: „Uzroci sušenja naših hrastovih šuma". Tima radovima iscrpno je obradjena tema sušenja. O rezultatima tih radova isvijestili smo opširno na str. 201—206. „Š. L." 1926. „Glasnik pored tih radova donosi još i ove originalne studije ; Prof. dr. A. Levaković : „O odnošaju drvnog prirasta u stabala naprama jednoj komponenti toga prirasta". U njoj autor poznatom svojom egzaktnošću, solidnošću i naučnom spremom obradjuje pitanje,´kako bi se za sastojine mogao da ustanovi apsolutni iznos tečajnog volumnog prirasta, a da se pri tome ne obaraju primjerna stabla. Dr. V. Škorić „Ervsiphaceae Croatiae" („Prilogfitopatološko-sistematskoj monografiji naših pepelnica"). Autor — pored općeg pogleda na pojavljivanje i studij pepelnica — razradjuje njihovu morfologiju, biologiju, srodstvene veze, ekonomsku važnost, zaštitu protiv njih. Radnja sadrži sistematski opis vrsta i 32 table i stručno i umjetnički vanredno uspjelih crteža, koje inače odličnoj radnji daju još veću vrijednost. Prof. dr. A. Seiwert: „Prilozi mehaničkoj analizi tla". Autor pokazuje — na osnovu vlastitih pokusa i istraživanja — kakav utjecaj vrši voda, upotrebljena kod analize tla, odnosno njen sastav, na rezultate mehaničke analize tla. On taj utjecaj istražuje na sedimentaciji (Atterbergov aparat) ispiranju (Kopecskov aparat) i prikazuje tabelarno rezultate tih istraživanja. Dr. A. Langhoffer: „Gubar i sušenje naših hrastovih šumi". Zagreb 1926. Primili smo od autora ovu studiju kao separatni otisak „G as ka za šumske pokuse. — Pisac — poznati naš entomolog i nastavnik zagrebačkog |