DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1926 str. 36     <-- 36 -->        PDF

386 Literatura


„Glasnik za šumske pokuse". (Annales pro experimentis fo


re s ti ci s). Zagreb 1926. Izašao je prvi svezak naučnih publikacija „Zavoda za


šumske pokuse u Zagrebu" u redakciji prof. dr. A. Levakovića, predstojnika po


menutoga zavoda. Ovom edicijom iznose se pred naučnjačku i stručnu javnost


dosadanji rezultati rada Zavoda odnosno njegovih članova.


Sam Zavod zapravo je posve mlad. Formalno je osnovan pod konac 1921.


a mogao je početi sa organizatornim radom tek s proljeća 1922. Prebrodivši


sretno prve budžetne teškoće, boreći sa nestašicom prostorija, bez ijedne stručne


pomoćne sile, uspjelo je postaviti osnove zavodskoj knjižnici a tek godine 19^5.


mojlo se pristupiti terenskome radu.


Shvatajući svu širinu i važnost svoga zadatka, zavod je težište svoga rada


položio na istraživanja o uzrocima sušenja slavonskih hrastika. Uprkos posve


mašnje nestašice pomoćnih stručnih organa, Zavod je izaslao . teren članove


svoga stručnoga vijeća u cilju proučavanja sušenja hrastika. Rezultati toga prou


čavanja prikazani su u „Glasniku" u ovim radovima :


Prof. dr. A. Petračić : ,0 uzrocima sušenja hrastovih šuma u
Hrvatskoj i Slavoniji.
Prof. dr. A. Seiwerth : „Suše li se slavonski hrastovi zbog promjena
tla"?


Prof. dr. A. Langhoffer: „Gubar, i sušenje naših hrastovih šuma".


Dr. V. Škorić: „Uzroci sušenja naših hrastovih šuma".


Tima radovima iscrpno je obradjena tema sušenja. O rezultatima tih radova
isvijestili smo opširno na str. 201—206. „Š. L." 1926.
„Glasnik pored tih radova donosi još i ove originalne studije ;
Prof. dr. A. Levaković : „O odnošaju drvnog prirasta u stabala


naprama jednoj komponenti toga prirasta". U njoj autor poznatom
svojom egzaktnošću, solidnošću i naučnom spremom obradjuje pitanje,´kako bi se
za sastojine mogao da ustanovi apsolutni iznos tečajnog volumnog prirasta, a da
se pri tome ne obaraju primjerna stabla.


Dr. V. Škorić „Ervsiphaceae Croatiae" („Prilogfitopatološko-sistematskoj
monografiji naših pepelnica"). Autor — pored općeg pogleda na pojavljivanje
i studij pepelnica — razradjuje njihovu morfologiju, biologiju, srodstvene
veze, ekonomsku važnost, zaštitu protiv njih. Radnja sadrži sistematski opis
vrsta i 32 table i stručno i umjetnički vanredno uspjelih crteža, koje inače odličnoj
radnji daju još veću vrijednost.


Prof. dr. A. Seiwert: „Prilozi mehaničkoj analizi tla". Autor pokazuje
— na osnovu vlastitih pokusa i istraživanja — kakav utjecaj vrši voda,
upotrebljena kod analize tla, odnosno njen sastav, na rezultate mehaničke analize
tla. On taj utjecaj istražuje na sedimentaciji (Atterbergov aparat) ispiranju
(Kopecskov aparat) i prikazuje tabelarno rezultate tih istraživanja.


Dr. A. Langhoffer: „Gubar i sušenje naših hrastovih šumi". Zagreb
1926. Primili smo od autora ovu studiju kao separatni otisak „G as ka za
šumske pokuse. — Pisac — poznati naš entomolog i nastavnik zagrebačkog