DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1926 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Ekskurzija studenata šumara zagrebačkog Univerziteta kroz Liku i Primorje 489


Aps. šum. Branislav Begović [Zagreb]:


Ekskurzija studenata šumara zagrebačkog
Univerziteta kroz Liku i Primorje.


Malo ima poziva, čija je važnost za naš nacionalno-ekonomski i kulturni
život tako izrazita, kao što je poziv šumarski.


Ogromni kapital, naše najveće narodno blago — naše šume poverene
su nama šumarima, da ih gojimo, čuvamo i za narod korisno upotrebljujemo.
O nama, našoj spremi i znanju zavisi vrednost toga neprocenjivog
nacionalnog blaga.


Teoretsko znanje, koje stičemo u školi, dobiva svoju punu važnost,
kada možemo videti i posmatrati različite konkretne slučajeve iz života i
prakse, kada se upoznamo sa različitim tipovima šuma, sa radovima u njima,
sa kulturnim i ekonomskim prilikama pojedinih krajeva. Tu nam mogućnost
najbolje pružaju naše naučne ekskurzije, koje nam pored toga
probudjuju i razvijaju sposobnost za opažanje i samostalno rasudjivanje.
To je od velike važnosti za akademski obrazovane šumare, koji ne smiju
biti empiričari, nego valja da nastoje, kako bi teoretske zasade primenili
u praksu, da tako unaprede i podignu svoju struku


U tom cilju je po dosadašnjem običaju u vremenu od 12.—20. juna


t. g. poduzeta naučna ekskurzija slušača VI. i VIII. semestra pod vodstvom
gg. profesora dr. Gjure N e n a d i ć a, dr. Andrije P e t r a č i ć a
i ing. Viktora Setinsko g kroz Liku i Primorje.
Pošavši iz Zagreba u noći 12. juna t. g. osvanusmo u mestu Plaskom,
gde nas dočekaše gg. presednik Imovne Općine Ogulinske M. P .v
1 o v i ć, direktor Imovne Općine ing. A. P e r u š i ć, šum. nadsavetnik


F.
Neferović, te šum. savetnik O. S e i d e 1.
P 1 a š k i je sedište gornjo karlovačkog srpskog vladike. On leži u
dolini, čija je plodnost očigledna, samo joj manjka intenzivnije gospodarenje,
koje usled slabog kulturnog stanja ondašnjih stanovnika polagano
napreduje. Iznad Plaškog digle se dve planine: Tisovac i Krasnica.
Njihove sastojine čine u glavnom bukva i jela. Ova poslednja je pretežnija,
naročito u donjim partijama, bukva je izvrgnuta više seči i paši
stoke. Podnožja ovih šuma zapremaju prostrani pašnjaci, koji sa svojim
neracionalnim gospodarenjem čine rak-ranu na telu naše šumarske
privrede. Veliki deo njihove površine čine manje više guste bujadnice
(Pteris aquilina).