DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1926 str. 28     <-- 28 -->        PDF

492 Ekskurzija studenata šumara zagrebačkog Univerziteta kroz Liku i Primorje.


Cilj naše ekskurzije vodio nas je prema Gospiću. Imali smo priliku
posmatrati lepe državne šume Male Kapele, koje prestavljaju veliku \rednost,
pa zbog toga se mora u ovim šumama obratiti najveća pažnja u pogledu
prodaje seče. Na putu od Rudopolja do Gospića vidili smo mnogo
golog krša, koji u svojoj golotinji ne zaostaje ni malo za primorskim. Isto
tako učinila su na nas loš utisak jelovi skresci duž pruge od Sinca do Perušića.
Takovo oštećivanje odraslih stabala valjalo bi najstrožije kazniti,
jer ne samo da je to nacijonalno-ekonomska šteta, nego i kulturna
sramota, po kojoj će nas stranci loše suditi.


Prenoćivši u ličkoj metropoli Gospiću, koji odaje sliku činovničkog
gradića bez razvijene industrije i trgovine, a čijem napretku svakako
smeta velika udaljenost (3 km) željezničke stanice, — nastavismo put
kroz tipične kraške krajeve u Zrmanju u nameri, da pregledamo tamošnje
bujičarske radnje te zašumlja van je bujičnih pori
r u č j a, što je za nas bilo od velikog interesa.


Lepa je zrmanjska dolina. Ona prestavlja pravu oazu u moru okolišnog
pustog krša i golog kamena. Spuštajući se od stanice u serpentinama
prema mestu Zrmanji, počeli smo susretati posve novu floru, koja nosi
karakter i obiležje početka mediteranske îlore. Tu već raste i radja smokva.
Istim putem smo videli mnogo tipičnih bujica, koje su doduše pregradjene
i drugim tehničkim objektima, ali time nije još prava svrha —
am´renje bujica — postignuta, jer su strme padine bujičnih potoka još
uvek gole. U Zrmanji dočekao nas je šum. nadsavetnik i referent za bujičarstvo
g. ing. L. H a u e i s e, koji radi na polju bujičarstva više od
dva decenija, te koji nam je bio tumačem i vodjom u ovom izrazito bujičnom
području.


Prve bujičarske radnje u slivu reke Zrmanje počele su se izvadjati
pre 50 god., no tek od 1895. god. počelo je opsežnije njihovo uredjivanje.
Gradnje su izvedene u području pet bujičnih potoka, koji nose nazive:
Gudurski, Milanović, Vladušić, Ćuk-Zolota i Vračarevac potok. Izvedeno
je nekoliko desetina ogromnih i stabilnih pregrada, čija je svrha, da
smanje pad bujičnog korita i time onemoguće odnašanje kamenog i zemlienug
materijala za vreme delovanja bujice. Sa izvadjanjem pregrada ujedno
je vršeno i pešumljivanje golog perimetra, no ono je potpun o
ne uspel o i ... mu je pogodovalo skriljasto tlo obronaka. . gde
valja t r a ž i ti uzro k tome? Da li možda uzrok neuspehu valja gledati
na tehničkoj strani pošumljivanja? — Ne, tome neuspjehu krivo je
samo tamošnje pučanstvo, jer su ondašnji žitelji, imajući pred očima
samo momentané interese, p o p a s i i sve kulture sa svojim
čoporima koza, a pored toga veliki deo biljki počupali, samo